Užice, RS
14°
Clear
0h1h2h3h4h
13°C
13°C
12°C
12°C
12°C
Užice, RS weather forecast ▸
Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
  • Početna
  • Vesti
    • Dogodilo se na današnji dan
    • Hronika
    • Politika
    • Region
  • Privredni Registar
  • Užice
    • Arhitektura
    • Dešavanja
    • Dostignuća
    • ERO priča
    • Istorija grada
    • Legende
    • Rekli su o Užicu
    • Užičani u svetu
    • Znameniti Užičani
  • Sport
    • Atletika
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Rukomet
    • Tenis
    • Ostali sportovi
  • Privreda
    • Ekonomija
    • Industrija
    • Korisno
    • Poljoprivreda
    • Putevi
    • Turizam
  • Društvo
    • ERO Pokloni
    • Film i TV
    • Muzika
    • Nauka
    • Priroda
    • Umetnost i kultura
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
  • Galerija
  • Ero Digital
    • E-škola
    • IT novosti
    • Kursevi
    • Obuke
    • Sertifikati
    • Stipendije
    • Tehnologija
  • Užice, RS
    14°
    Clear
    0h1h2h3h4h
    13°C
    13°C
    12°C
    12°C
    12°C
    Užice, RS weather forecast ▸
  • Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
  • Početna
  • Vesti
    • Dogodilo se na današnji dan
    • Hronika
    • Politika
    • Region
  • Privredni Registar
  • Užice
    • Arhitektura
    • Dešavanja
    • Dostignuća
    • ERO priča
    • Istorija grada
    • Legende
    • Rekli su o Užicu
    • Užičani u svetu
    • Znameniti Užičani
  • Sport
    • Atletika
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Rukomet
    • Tenis
    • Ostali sportovi
  • Privreda
    • Ekonomija
    • Industrija
    • Korisno
    • Poljoprivreda
    • Putevi
    • Turizam
  • Društvo
    • ERO Pokloni
    • Film i TV
    • Muzika
    • Nauka
    • Priroda
    • Umetnost i kultura
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
  • Galerija
  • Ero Digital
    • E-škola
    • IT novosti
    • Kursevi
    • Obuke
    • Sertifikati
    • Stipendije
    • Tehnologija
  • Užice, RS
    14°
    Clear
    0h1h2h3h4h
    13°C
    13°C
    12°C
    12°C
    12°C
    Užice, RS weather forecast ▸
  • Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
Film i TV

Trka života

by Velimir Popovic Nov 27, 2013
written by Velimir Popovic 1 minutes read

rush movie poster

SALA 1

Od 28. novembra 4. decembra

u 21 čas

cena ulaznice: 250 dinara

Žanr: akcija, biografski, drama

Trajanje: 123 min.

Premisa: Zasnovano na istinitoj priči o legendarnim vozačima Formule 1!

Glavne uloge: Danijel Bril (Daniel Bruhl), Kris Hemsvort (Chris Hemsworth), Olivija Vajld (Olivia Wilde)

Scenario: Piter Morgan (Peter Morgan)

Režija: Ron Hauard (Ron Howard)

Smešten u seksi i glamurozno zlatno doba trka, film “Trka života” prikazuje istinitu priču o harizmatičnom Hantu (Hemsvort) i briljantnom Laudi (Bril), dvojici najvećih rivala koje je svet sporta ikada video. Uvodi nas u njihove privatne živote, sukobe na trkačkoj stazi i van nje. “Trka života” prati dvojicu vozača dok dolaze do ivica psihičke i fizičke izdržljivosti, gde prečica do pobede ne postoji, a greške se ne praštaju.

 

Nov 27, 2013 0 comments 319 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Promocija zbornika i slava Književnog kluba „Rujno”

by Velimir Popovic Nov 26, 2013
written by Velimir Popovic 2 minutes read

DSC_3303

Kao svaki domaćin, Književni klub Rujno u utorak, 26.novembra, na Sv.Jovana Zlatoustog otvorio je svoja vrata članovima i gostima, književnicima i poštovaocima pisane reči.

Obeležavanje Klupske slave, Sv. Jovana, počelo je u Parohijskom domu, lomljenjem kolača. Uz žito i vino, kao svaki pravi domaćin, zdravice i želje za još puno srećnih i plodnih godina rada, gosti su u ranim jutarnjim časovima uživali uz pesme crkvenog dečijeg hora „Đurđevak” i duhovnu poeziju gostiju  iz  Književnog kluba „Poeta” iz Beograda–Dušana Živković i Gorjane Ane Dabić

Nakon jutarnjeg programa, u Gradskom kulturnom centru promovisan je najnoviji Zbornik Književnog kluba „Rujno”. Ovom prilikom dodeljene su i nagrade pobednicima Književnog konkursa za najlepšu ljubavnu poeziju.

DSC_2991

Nagradu „Sv. Jovan Zlatousti” za najlepšu ljubavnu pesmu dobila je Ljiljana Pantelić Novaković iz Beograda za pesmu „Pod opsenom”.

Ljiljana Pantelić Novaković ovogodišnja dobitnica nagrade Sv Jovan Zlatousti

Ljiljana Pantelić Novaković ovogodišnja dobitnica nagrade Sv Jovan Zlatousti

Kako Književni klub „Rujno” uvek ističe svoju pripadnost gradu  svojom delatnošću nastoji da nadogradi tradicionalne vrednosti svog zavičaja, ove godine je ustanovljena i nagrada „Užički stari grad” koja je pripala Todori Škoro iz Beograda za pesmu „Nedočekan”.

Nagradu „Paunova mala ptica” u znak sećanja na rano preminulog užičkog pesnika Pauna Petronijevića (1936 –1962) u čiju čast se organizuju Paunovi dani u Ribaševini, dobio je Živko Gavrilović iz Šabca za pesmu „Sonet slutnji”.

Ne zaboravljajući svoje korene, Književni klub „Rujno”, u znak sećanja na prvog predsednika Kluba, pesnika Miša Ćosović, ove godine je ustanovio specijalnu nagradu „Mišo Ćosović” za pesnike koji svojim stvaralaštvom neguju uspomenu na poetski stil preminulog pesnika. Nagradu je dobio Miroslav Pavlović iz Krnjeva, za pesmu „Ljubozov”. Nagradu kao i jednu od pet preostalih originalnih zbirki pesama iz zaostavštine Miša Ćosović uručio je njegov sin Nemanja Ćosović.

Članovi ovogodišnjeg žirija Književnog konkursa bili su Valentina Zlatanović Marković, Gordana Rogić i Vera Rajaković.

Ove godine, Književni klub, dodelio je i četiri Pohvale (Željka Avrić, Sremska Mitrovica za pesmu „Fantazija”, Dragana Đurković Tošić, Čačak, za pesmu „Biser u Božijem oku”, Slobodan Đekić, Vršac, za pesmu „Zaborav”, Goran Gatalica, Zagreb, za pesmu „Galateja”) i petnaest Povelja. Povelje su dobili takmičari Konkursa čiji su radovi odabrani za Zbornik.

Uz muzički program Gradskog hora „Zlatiborska vila”, crkvenog dečijeg hora „Đurđevak”, Klupsku slavu su uveličali gosti iz svih krajeva Srbije, kao i iz Podgorice koji su svojim stihovima krunisali ovaj program.

U ime domaćina, gostima i učesnicima zahvalila se predsednica Književnog kluba „Rujno”, Milijana Mika Golubović, koja je od ovogodišnjeg domaćina Slave, pesnikinje Ksenije Šupić preuzela ikonu Sv. Jovana Zlatoustog za Slavu sledeće godine. Mika Golubović istakla je da se nada da će sve pesnike blagosloviti milost ovog sveca, zaštitnika Književnog kluba, kao i da će iz pera svih, božijom milošću obasjanih ljudi poteći još puno stihova ljubavi i nade.

Milunka Nikolić

Nov 26, 2013 0 comments 365 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Muzika

Muzička abeceda: AEROSMITH

by Velimir Popovic Nov 25, 2013
written by Velimir Popovic 8 minutes read

aerosmith-wallpaper_1600x1200_98725

Američka rok grupa Aerosmith je za naziv benda uzela naslov svog debitantskog albuma objavljenog 1973. godine. Osnivači grupe su se upoznali još kasnih šezdesetih godina tokom odmora, ali pošto su bili iz različitih gradova nije postojala mogućnost za saradnju. Datum osnivanja benda je 1970. godina kada su Stiven Talariko, kasnije Tajler, Džo Peri i Tom Hamilton odlučili da Boston može da bude idealna baza za rad. Nazivaju ih i „nevaljali momci iz Bostona” iako niko od njih nije iz tog grada. Pridružuju im se Bred Vitford i Džoi Kremer tako da uspevaju da snime prvi album.

Stiven Tajler je bio poznat i kao „demon vrištanja”, ali pored pevanja svirao je i klavir, usnu harmoniku, bubnjeve i udaraljke. Pre osnivanja benda svirao je bubnjeve i pevao prateće vokale, ali je odlučio da u ovom bendu može da radi pod uslovom da bude vođa i glavni pevač na šta su ostali članovi pristali. Džo Peri je bio zadužen za solo i ritam gitaru i prateći vokal, Bred Vitford  takođe za solo i ritam gitaru, Tom Hamilton za bas gitaru, a Džo Kremer za bubnjeve, udaraljke i prateće vokale.

Bend je intezivno radio i postajao sve popularniji pa je samim tim došlo do potpisivanja ugovora za snimanje albuma „Aerosmith” 1972. godine sa izdavačkom kućom Kolumbija Rekords. Album je objavljen 1973. godine i pored roka bile su evidentne primese bluza u pesmama. Bluz rok je već tada bio temelj za prepoznatljiv zvuk Aerosmitha. Iako su sa pesmom „Dream On” stigli tek na 59. mesto na top listama, neke od ostalih pesma sa albuma su postale neizostavne na koncertima i radio stanicama pa je album prodat u dva miliona primeraka. Posle godinu dana konstantnih turneja, 1974. godine izdaju drugi album pod nazivom „Get Your Wings” koji je samo jedan u nizu multi platinastih albuma koje je producirao Džek Daglas. Ovaj album je postigao daleko više uspeha na top listama i stvorio armiju obožavalaca obzirom da je prodat u tri miliona primeraka. „Toys in the Attic” objavljen 1975. godine dovodi Aerosmith na poziciju internacionalnih zvezda kao što su Led Ceppelin i The Rolling Stons, na kome su uspešno spojili nekoliko muzičkih žanrova: bluz, rok, hevi metal, pank, pop i psihodeliju. Pesma „Sweet Emotion” ulazi u top 40, reizdanje pesme „Dreem On” na šesto mesto, dok je „Walk This Way” dospela među top 10. Ovaj album je sa osam miliona prodatih primeraka i njihov najuspešniji album u Americi. Album „Rocks” iz 1976. godine je prodat u četiri miliona primeraka i zajedno sa predhodnim albumom se visoko kotirao na listi Rolling Stoneovih 500 najboljih albuma. Posebno su poštovani u hard rok krugovima i imali su uticaja na muziku grupa kao što su Metalika, Gans N’ Roses i drugi.

aerosmith-1

Naredni album, „Draw The Line” iz 1977. godine nije postigao veću uspeh, ali je prodat u dva miliona primeraka. Dupli album „Live!Bootleg” je snimljen 1978. godine kao živi album i već se nazirala zloupotreba droga, tragovi brzog života, turneja i snimanja, sakriveni iza žestokih nastupa. Dolazi i do prvih nesuglasica koje dovode do promena u sastavu posle studijskog albuma „Night In The Ruts” iz 1979. godine. Upotreba droga na sceni i van nje postaje očigledna.

Kompilacijski album „Greatest hits” objavljuju 1980. godine, a već naredne godine ponovo dolazi do promena u sastavu zahvaljujući odlasku još jednog člana. U izmenjenom sastavu 1982. godine snimaju „Rock In A Hard Place” koji se smatra komercijalnim promašajem, pored toga što nije imao ni jedan hit. Na turneji nazvanoj po ovom albumu, Stiven Tajler se onesvestio na sceni.

Početkom 1984. godine u grupu se vraćaju stari članovi i Aerosmith kreće na povratničku turneju nazvanu „Back In The Saddle” zahvaljujući kojoj je kasnije snimljen živi album „Classics Live II”.Aerosmith potpisuje ugovor sa novom izdavačkom kućom Gefen Rekords. Za njih izdaju „Done With Mirrors” 1985. godine, ali bez hitova. Počinju turneju pod nazivom albuma koja se produžava sve do 1986. godine. U međuvremenu izdaju živi album „Classics Live”. Iste godine su Stiven Tajler i Džo Peri uradili obradu pesme „Walk This Way” u kojoj su zajedno sa Run D.M.C. uspešno spojili rok i hip hop uvodeći novi stil u američku muziku. Time su zaista započeli povratak na scenu, ali Tajler je morao na program odvikavanja od droge koji su u narednim godinama prošli i skoro svi članovi grupe.

aerosmith13

Avgust 1987. donosi novi album pod nazivom „Permanent Vacation”, sa prodajom od pet miliona primeraka i tri singla na top 20 listi. Izlazi još jedan živi album pod nazivom „Classic Live!Vol.2”. Kreću na turneju sa Gans N’ Rosses boreći se da ostanu što dalje od droga dok su članovi Gans N’ Roses bili poznati kao veliki uživaoci. Album „Pump” izlazi 1989. godine, prodaje se u sedam miliona primeraka, ima tri top singla i zahvaljujući i pozitivnom stavu čak i kritičara vraća Aerosmith na vrh muzičke scene i donosi im prvu Gremi nagradu. Sam proces snimanja albuma je objavljen u DVD izdanju, a video spotovi za ovaj album dostižu platinasto izdanje. Objavljuju kompilaciju „Gems“ 1988. godine.

Turneja vezana za album „Pump” završena je 1990. godine, bend počinje da gostuje u emisijama, pojavljuju se i u jednoj epizodi serije Simpsonovi, gostuju na turnejama drugih grupa. Izlazi još jedna kompilacija 1991. godine pod nazivom „Pandora’s Box”. Pauziraju sa radom do 1992. godine, kada snimaju album „Get A Grip”, velikog komercijalnog uspeha sa prodatih sedam miliona primeraka. Kritičari nisu bili oduševljeni baladama sa albuma, ali su sve tri, „Cryin”, „Crazy” i „Amazing”, bile uspešne na MTV-u i radiju. U Americi je prodato sedam miliona, a u svetu oko dvadeset miliona primeraka. U spotovima su glumile Ališa Silverston i ćerka Stivena Tajlera-Liv Tajler. Za ovaj album je izdavačka kuća angažovala brojne tekstopisce zbog bolje komercijalizacije pesama, a Aerosmith je 18 meseci bio na turneji. Zbog želje da se što bolje promovišu kod mlađe populacije, pojavili su se u filmu „Wayne’s World 2”, sastav se sa svojom muzikom pojavio i u video igrici „Revolution X”,  a u Bostonu su 1994. godine otvorili sopstveni klub pod imenom „The Mama Kin”. Iste godine izdaju kompilaciju „Big Ones” sa tri nove pesme, a odmah iste godine i kompilaciju „Box Of Fire”. Limitirana kompilacija „Pandora’s Toys” je objavljena 1995. godine.

Posle toga ponovo potpisuju ugovor sa izdavačkom kućom Kolumbia Rekords, ali im je ostala obaveza da snime dva albuma za predhodnog izdavača. „Nine Lives” iz 1997. godine je bio praćen raznim ličnim problemima, otpuštanjem dotadašnjeg producenta kao i menadžera. Međutim i pored platinastog tiraža pojedinih pesama, ovim albumom Aerosmith pada na top listama, a kritike su podeljene. Objavljuju limitiranu kompilaciju „Made In America” 1997. godine. Opet sledi turneja u trajanju od dve godine, obeležena raznim problemima kao što su slomljena noga Stivena Tajlera ili opekotine drugog stepena koje je Džo Kramer zaradio u zapaljenom automobilu.Bend ipak izdaje singl „I Don’t Want To Miss A Ting”, ljubavnu temu iz filma „Armageddon” u kome je glumila Tajlerova ćerka Liv. Pesma je bila četiri nedelje na vrhu top liste i bila je nominovana za nagradu „Academy Award”. Objavljuju živi album 1998. godine sa materijalom sa dve turneje pod nazivom „A Litte South Of Sanity” koji je doživeo platinasti tiraž odmah po izlasku.

aerosmith-announce-new-album

Tri godine kasnije, 2001. godine, objavljuju album „Just Push Play”, takođe u platinastom tiražu kao i kompilaciju „Yung Lust: The Aerosmith Anthology”. Iste godine su primljeni u „Rock And Roll Hall Of Play”. Nastupali su i na dobrotvornom koncertu za žrtve terorističkog napada 11. septembra. Početak 2002. godine su obeležili završetkom turneje „Just Push Play” istovremeno snimajući specijalnu emisiju Behaind The Music o bendu, aktivnostima i turnejama. Kasnije 2002. godine izdaju duplu kompilaciju pod nazivom „O,Yeah!Ultimate Aerosmith Hits” sa novim singlom „Girls Of Summer”. Sledi turneja u društvu sa Kid Rokom i Run D.M.C. kao predgrupama. Iste godine proglašeni su za drugi sastav na svetu koji je postao MTV ikona. Sa sastavom Kiss 2003. godine kreću na novu turneju pripremajući se za izdavanje bluz albuma. Bluz album „Hokin’ On Bobo” izdat je 2004. godine, koji je izvukao na površinu bluz i tradicionalnu muziku širom Amerike, vraćajući Aerosmith na muziku sa početka karijere. DVD snimljen uživo 2004. godine je bio je u stvari snimak prvog nastupa Aerosmitha na turneji „Hokin’ On Bobo”. Objavljuju limitiranu kompilaciju 2004. godine nazvanu „Greatest Hits 1973-1988” a 2005. godine takođe limitiranu kompilaciju „Gold”. Sledi još jedan živi album nazvan „Rockin’ The Joint” a 2006. godine kompilacija „Devil’s Got A New Disguise”.

Na albumu „Music From Another Dimension” snimljenom posle osam godina pauze, 2012.godine,saradnici Aerosmitha i prateći vokali su bili i glumac Džoni Dep,Sin Džona Lenona-Džulijan i kantri pevačica Keri Andervud.

Stiven Tajler je najavio pisanje knjige o Aerosmithu i  snimio duetsku pesmu sa južnokoreancem Sajom autorom pesme „Gangam Style”. Saj je tim povodom izjavio da je kao tinejdžer često plakao uz balade grupe Aerosmith i da su članovi ovog benda oduvek bili njegovi uzori. Pesma će biti objavljena na novom Sajovom albumu koji se očekuje u prodaji u novembru ove godine.

Aerosmith povremeno svira i na žurkama iznenađenja i privatnim zabavama krijući se iza imena kao što su „Dr. J. Jones and the Interns”, „The G-Spots” i „Rayco and The Seat Covers”. Za „Dan Aerosmita”  još 1993. godine zvanično je proglašen 13. aprila. Bend i dalje nastupa.

Mirjana Milićević

Nov 25, 2013 0 comments 396 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
KošarkaSport

Pioniri i mlađi pioniri se plasirali u Kvalitetnu ligu Zapadne Srbije

by Velimir Popovic Nov 25, 2013
written by Velimir Popovic 2 minutes read

Pioniri KK Play Off

Posle pobede nad Čačkom seniori Play Offa slavili su ubedljivo i na gostovanju u Vladimircima rezultatom 69:98 (21:28,20:20,14:22,14:28).

Mladu ekipu Play Offa do nove pobede, četvrte za redom predvodio je centar Marko Arsenović sa 30 poena. U listu strelaca upisali su se i Nenad Milenković sa 18, Vladimir Todorović sa 17, Živko Skoković sa 14, Nemanja Valjarević sa 11, Aleksandar Danilović 4, Igor Milovanović sa 2, Boris Moljević 2. U ekipi Vladimiraca istakli su se Dušan Gavrilović sa 22 poena, STevan Gavrilović sa 19, i Marković sa 16 poena.

Seniori Play Offa igraju u sledećem kolu derbi utakmicu sa drugoplasiranom Mionicom na domaćem parketu u hali Veliki park u nedelju od 16 časova.

Ženska seniorska ekipa pretrpela je novi poraz na domaćem terenu od ekipe All Stara iz Prijepola rezultatom 66:76(13:19,20:17,13:15,20;28)

U sledećem kolu seniorke gostuju ekipi Karaburme u Beogradu.

Kadeti

Dečaci 1998. godišta zabeležili su pobedu na gostovanju u Prijepolju nad ekipom Rasa sa  52:61(15:11,15:15,12:19,10:16).

Pulene trenera Žarića predvodio je do nove pobede Miladin Ćubić sa 24 poena, pratili su ga Vladimir SmiljaniĆ sa 10 i Vukašin Drašković sa 10 poena. U domaćoj ekipi istakao se Parandilović sa 15 poena.

U narednom kolu kadeti dočekuju ekipu Sloge iz Požege.

Pioniri

Pionirska ekipa Play Offa zabeležila je šestu uzastopnu pobedu. Ovoga puta savladali su Vršnjake iz Nove Varoši sa 92:65 (27:13,22:17,29:11,14:24).

Ovom pobedom dečaci rođeni 1999. godine obezbedili su ulazak u Kvalitetnu ligu Zapadne Srbije. Treba istaći da su svi dečaci dobili priliku da igraju i da je pobeda bila rutinska. U strelce su se upisali Pavle Đurđić sa 24 poena, Uroš Obućina sa 20, Aleksa Koprivica sa 11, Pavle Micić sa 11, Ognjen Lazarević, Ognjen Mulina i Miloš Bukvićsa po 6 poena, 2 poena su dali Mateja Milivojević, Jovan Bjelaković i Đorđe Trnavčević. U gostujućoj ekipi bolji od ostalih bio je Mišević sa 23 poena.

U narednom kolu pioniri gostuju Zlataru u Novoj Varoši.

Mlađi pioniri

Na teškom gostovanju dečaci 2001. godišta su slavili pobedu nad ekipom Rasa iz Prijepolja rezultatom 35:41 (10:6,0:15,12:6,13:14).

Ovom pobedom ekipa trenera Bralovića je obezbedila ulazak u Kvalitetnu ligu Zapadne Srbije. Najefikasniji u pobedničkoj ekipi bio je Starčević sa 13 poena, Božić je dao 12, a Tansković 8 poena. U ekipi Rasa istakao se Divac sa 14 poena, a Langovic sa 12 poena.

U sledećem kolu mlađi pioniri dočekuju ekipu Okk Užica.

Izvor: KK Play Off

 

Nov 25, 2013 0 comments 390 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Ostali sportoviSport

Šah: Najbolji Miroslav Mršević

by Velimir Popovic Nov 25, 2013
written by Velimir Popovic 1 minutes read

 naslovna

Miroslav Mršević, pobednik je regionalnog, seniorskog pojedinačnog prvenstva u šahu koje je u subotu, 23. novembra održano u Užicu. Na prvenstvu je učestvovalo 38 igrača iz Bajne Bašte, Nove Varoši, Požege, Priboja, Prijepolja i Užica i to 11 igrača sa međunarodnim titulama 3 IM (Internacinalni majstori) i 8 FM (Fide majstori) .

IMG_5055

Igralo se devet kola po Švajcarskom sistemu, tempo igre 15min po igraču.

Rezultati: 1. Mirsolav Mršević 8 poena, 2. Zoran Todić 7 poena, 3. Dušan Radovanović 6 ipo poena, 4. Zoran Marinković 6 ipo poena, 5. Nebojša Misailović 6 poena, 6. Bratislav Bojanić 6 poena, 7. Miroljub Brajović 5 ipo poena, 8. Dejan S Pavlović 5 ipo poena, 9. Mersid Kahrović 5 ipo poena, 10. Branko M Pejović 5 ipo poena.

IMG_5058

Nov 25, 2013 0 comments 408 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Muzika

The Norman Beaker Band sutra u GKC

by Velimir Popovic Nov 25, 2013
written by Velimir Popovic 0 minutes read

GKCLOGO

U Gradskom kulturnom centru u utorak, 26. novembra u 21 čas nastupiće The Norman Beaker Band iz Mančestera.

Norman je bio na čelu britanske blues scene poslednje tri decenije i prvi put je skrenuo pažnju javnosti krajem sedamdesetih godina kada je zasvirao sa legendarnim britanskim bluz gigantima kao što su Alexis Korner , Graham Bond i Jack Bruce . Cena karte za ovaj koncert je 300 dinara.

U sredu, 27. novembra  u 21 čas koncert će održati beogradska grupa Jarboli. Karte za ovaj koncert koštaju 25o dinara.

Nov 25, 2013 0 comments 323 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Ostali sportoviSport

Rukometaši Sjenice slavili u Užicu

by Velimir Popovic Nov 25, 2013
written by Velimir Popovic 1 minutes read

Uzice- Sjenica

Rukometaši Užica poraženi su na  svom terenu, u petom kolu Druge rukometne lige Zlatibor od ekipe Sjenice sa 29:34 (13:16).

Iako bolji iz utakmice u utakmicu, Užičani nisu uspeli da osvoje bodove. Nedovoljno čvrsta igra u odbrani omogućila je gostima lak prolaz do gola, što se nije moglo nadoknaditi kvalitetnom igrom u napadu. Kod domaćina najraspoloženiji je bio Đorđe Božić sa 10 postignutih pogodaka.

ORK Užice: Prijović, Glišić, Đuričić,  Vučićević, Petrić 7, Kujundžić 5, Aleksić, Pavlović, Radojičić, Marinković, Uzunović, Lazić 6, Božić 10, Krstović, Popović, Vicković 1. Trener: Dragojle Božić

U narednom kolu ekipa ORK „Užice” idućeg vikenda gostuje ekipi RK „Beli anđeo” u Prijepolju.

Izvor: ORK Užice

Nov 25, 2013 0 comments 347 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Izložba radova sa XVIII Međunarodne kolonije umetničke keramike „Zlakusa”

by Velimir Popovic Nov 24, 2013
written by Velimir Popovic 0 minutes read

1393523_291568370968176_1684150605_nU Gradskoj galeriji Užice u utorak, 26. novembra u 19 časova biće otvorena izložba radova nastalih na XVIII Međunarodnoj koloniji umetničke keramike „Zlakusa”.

Nov 24, 2013 0 comments 405 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
OdbojkaSport

Dominantno do pete uzastopne pobede

by Velimir Popovic Nov 24, 2013
written by Velimir Popovic 3 minutes read

naslovna odbojka

Odbojkaši Užica su u subotu, 23. novembra u šestom kolu Druge lige Zapad u Velikom parku zabeležili petu pobedu u nizu. Ovog puta ubedljivo su savladali ekipu Priboja sa 3:0 (25:17, 25:18, 25:18).

Iako oslabljeni neigranjem tri standardna igrača (Đorđe Tošović, Aleksa Toskić, Aleksandar Radovanović), Užičani su ušli maksimalno skoncentrisano u utakmicu i odigrali veoma dobro protiv gostiju iz Priboja, koji su svojom dobrom igrom pokazali da su potpuno nezasluženo na poslednjem mestu Druge lige zapad. Bila je to demonstracija odličnog prijema servisa domaće ekipe, kojom je rukovodio izvanredni libero Mladen Radovanović. Od 45 uspešnih servisa ekipe Priboja primači Užica (Lazić, Nenadić, Radovanović) su idealno primili 30 puta, što je odličnih 67 posto.

IMG_5098

Bila je to i demonstracija veoma dobre igre u polju sa 47 uhvaćenih lopti u polju, gde se najviše istakao tehničar Filip Avramović.

Tehničar Filip Avramović je maestralno i razigravao svoje saigrače. Našao je pravi balans između prvog tempa, napada iz zone 4, zone 2 i zone 6 i potpuno razvukao blok gorostasnih Pribojčana. A u napadu su ove precizne lopte na gotovo savršen način koristili raspoloženi primači servisa Nemanja Lazić i Bane Nenadić.

IMG_5078

Danas je u ekipi Užica na mestu korektora debitovao Dejan Čolić i uklopio se u potpunosti u sliku jedne dobro utrenirane ekipe ( na utakmici napravio samo jednu grešku – iz servisa).

—Ono što nas u stručnom štabu veoma raduje je današnja odlična partija cele prve postave. Posle serije teških utakmica u prva četiri kola, plašili smo se da će se momci opustiti protiv Priboja. Priboj je odlična ekipa, sa dosta momaka koji, zbog studija van rodnog mesta, neredovno treniraju i njihov položaj na tabeli nije baš merilo njihovog odbojkaškog znanja. Veoma smo zadovoljni zbog posvećenosti treningu koju pokazuju, pre svih, kapiten Lazić, tehničar Avramović, izuzetno perspektivni Nenadić i izvanredni libero Radovanović. Ono što nas očekuje sledećeg vikenda je derbi sezone protiv tradicionalnih rivala Lučana. Sve ćemo učiniti da utakmicu u Guči dočekamo spremni i kompletni. Bitno nam je da momci daju sve od sebe, pa ako to nije dovoljno da pobedimo čestitaćemo rivalu — izjavio je neposredno posle utakmice član stručnog štaba Vladimir Krsmanović.

IMG_5147

Priboj: Obradović, Jerinić (kap), Bjelović, Bukvić, Đurović, Bajramović, Pantović, Ćemo, Dragaš (lib); trener Stojkanović;

Užice: Bane Nenadić 18 poena (napad 22/15 – 68 %, 4 greške u napadu; 1 blok, 10 odbrana; prijem 8/13 – 62 % ; 11 servisa – 2 asa, 4 servis greške); Bojan Tripković (3 servisa); Milan Radmilac (1 servis); Marko Luković 6 poena (napad 5/4 – 80 % ; 2 odbrane; prijem 1/1 – 100 %; 16 servisa – 2 asa, 2 servis greške); David Janjić 1 poen (napad 1/1 – 100 %); Bojan Sredojević 7 poena (napad 6/3 – 50 %, 2 greške u napadu; 4 bloka (!!!), 1 odbrana; 7 servisa); Petar Ignjatović; Nemanja Lazić (kap) 15 poena ( napad 30/15 – 50 %, 4 greške u napadu; 7 odbrana; prijem 9/15 – 60 %, 1 as protivnika; 13 servisa – 2 servis greške); Filip Avramović 6 poena (napad 5/3 – 60 %; 12 odbrana; 12 servisa – 3 asa, 2 servis greške); Vladan Sredojević; Dejan Čolić 6 poena (napad 12/5 – 42 %; 1 blok, 9 odbrana; 7 servisa – 1 servis greška); Mladen Radovanović (lib) (6 odbrana; prijem 12/16 – 75 %, 1 as protivnika); Treneri: Slobodan Bogosavljević i Vladimir Krsmanović.

Narednog vikenda igra se sedmo kolo Druge lige zapad. Užice gostuje ekipi Lučana, a utakmica se igra 30. novembra u Guči u 17 časova.

Izvor: OK Užice

Nov 24, 2013 0 comments 425 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Zanimljivosti

Svilene torbice od svinjskih koža

by Velimir Popovic Nov 24, 2013
written by Velimir Popovic 4 minutes read

selo1

Osim Holivuda, svi gradovi na ovom svetu leže na temeljima sela. Istorijska i civilizacijska osnova je takva da se ne može poreći makar i po cenu snobovskog i malograđanskog stida. Obraz tog stida jedino može izbeleti tekovina savremenog kapitalizma i modernog razvoja kojom se štošta opravdava – „Ceo svet kao globalno selo”. Nije nama toliko problem što smo svi većinom sa sela, bar u bližoj generacijskoj istoriji, problem nam je što je selo protumačeno viđenjima nekih medijskih kreatora postalo sastavni deo mentaliteta unutar modernih betonskih stanova u kojima, živeći kao u golubarniku, stanovnici naših gradova na pripadnike ruralnih sredina gledaju kao na kreature, tipične karikaturalne likove u tipičnim situacijama izdvojenim od realnog života onakav kakav jeste.

Gledajući filmove od posle komunističke revolucije i Drugog svetskog rata, selo se u filmove uselilo ili kao deo pejzaža rata ili kao forma obrade književnih klasika. I to je donekle bila jedna realna slika sela, ako se zanemari epopeja partizanskih filmova i specifičan odnos tadašnje politike prema načinu na koji se trebaju snimati filmovi.

Sve dok selo nisu dočepali mediji. Radio i televizija, svojim programima „Selo veselo”, „Zeleni kabare”, serijskim programom „Građani sela Luga”, filmovi „Siroma sam al sam besan”, „Put oko sveta” u kome Čkalja vodi čopor gegula na Divlji zapad, stvaraju degradirajuću estradnu sliku seljaka veseljaka. Kao vetar koji gomila oblake tako se na naše medijsko nebo gomilaju slike seoskih šeretluka, sve o pasulju i slanini, seoskim đilkošima, snašama, dukatima i svekrvama, svadbama i ispraćajima….Gomilanjem dosetki i šeretluka kroz tipične likove koji se ponavljaju predvođeni velikanima našeg glumišta koji se i sami specijalizuju za živopisne karaktere jednog te istog medijskog sela koje postaje naše malo globalno selo. Stereotipe ne mogu da razbiju ni svetle ekranizacije naših književnih klasika, kao što je „Petrijin venac” Srđana Karanovića, koji biva poplavljen nabujalim poplavnim talasom Morave koja vodi u bezizlaz i ljude i životinje ovih prostora. Narodu srpskom, poteklom iz opanaka koji su se podobro impregnirali na stazama svinjskih čopora iz vremena Obrenovića koji su donosili kese dukata iz trgovine sa evropskom civilizacijom, ipak je prihvatljiviji bio taj humor, kikotanje podgurkivanje u rebra na račun nekog, čiji arhetip nosi u sebi. Priče o Sekuli koji se nebrojeno puta ženi sve kroz primitivističke peripetije jednog seljačkog duha, koji bi se mogao u realnom svetu naći u izdvojeni događajima, sabranim u jednu priču, zabavnim i laganim dosetkama prihvatljivim i za uzrast jednog osnovca postaju deo svenarodne kulture. Kako smo pustili Brenu kroz „Tesnu kožu” a zatim je prihvatili kao nacionalni simbol i mitsko uzdignuće naše kulture, tako smo i dočekali da većina stanovnika našeg malog sela zvanog Srbija postane jedinstvena u oceni da je „Otac na službenom putu”–„dobar film”, ali ga je nemoguće prepričavati u društvu, jer nije smešan i time nikako za svaki dan. Dobri, festivalski i svetski priznati filmovi postaju privilegija unutrašnjeg doživljaja pojedinaca u velikom ćutanju i velikom stidu neuklapanja u svakodnevne društvene obrasce ponašanja (življenja).

Svaki narod ima neku svoju kolektivnu manu ili vrlinu. Englezi imaju njihov ponos, Nemci principijelnost, Rusi osećaj krivice, Holanđani otvorenost i toleranciju, mi smo uvek imali sposobnost da se nekako i nečim opravdamo. Opravdavali smo i to što smo dopustili da nam turbo folk, laka komedija, crni humor i sprdanje na sopstveni račun postanu dominantan iskaz i izraz kulture, potrebom „naroda” za malo zabave i opuštanja u uslovima ekonomske nestašice i političke impotencije. Opravdali smo da Sekula poraste u reditelja koji će kroz „Selo gori a baba se češlja” pokazati i srpskom seljaku nešto što jeste, a u stvari nije naše selo. Da nije glumačkih dosetki i nacionalne televizije koja je oberučke dohvatila i uvrstila u svoj program „serije rekordne gledanosti” ovu priču koja ne odmiče od seoskog čučavca, ni naši seljaci ne bi znali da su toliko groteskni u očima medijskih moćnika. Da nismo povodljivi kao nacija, a pri tom i toliko spremni za samosažaljenje u opravdavanju ne bismo dopustili da nam se „Farma” useli u gradske sredine, među ljude koji ne znajući šta da rade s viškom slobodnog vremena, gube i vid i sposobnost zdravog rasuđivanja, ubijajući ga televizijskim finansijskim marifetlucima. Istini na volju, pravi srpski seljak nema vremena za gledanje takvih programa, tako da je pravo stanište seoskih saga medijskih kreatora postao grad.

Ne stavljajući previše prst na čelo, jer su nam prsti već decenijama oduzeti od ispunjavanja glasačkih listića i čačkanja ušiju u neverici da se od prošlih izbora do ovih današnjih koji slede sutra ništa nije promenilo, u toj otupelosti i za nas same i sudbinu, prenebregnuli smo i razlike između sela i „Sela” i svi postali stanovnici globalnog grada Srbije (kad svo već i onako prihvatili činjenicu da nam sela odumiru). Pri tome smo zaboravili kakvo li smo mi selo u Globalnom selu u kom živi ceo svet.

Milunka Nikolić

Nov 24, 2013 0 comments 341 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
OdbojkaSport

Suzana Ćebić za Ero: Ponosna sam na karijeru i postignute uspehe

by Velimir Popovic Nov 24, 2013
written by Velimir Popovic 4 minutes read

download

Na odbojkaškom terenu, Suzanu Ćebić, libera reprezentacije Srbije i Lokomotive iz Bakua je lako prepoznati, što zbog druge boje dresa, ali i po požrtvovanosti, borbenosti, brzim i spretnim reakcijama. Za svu tu borbu nagrade su stizale u vidu trofeja koje je osvajala sa reprezentacijom Srbije i klubovima Crnokosa, Jedinstvo, Tenerife,  Metal Galacij i Suhl. Iako Azerbejdžan ni Baku nisu turističke destinacije o kojima maštamo, Suzana se odlučila da i ovu sezonu provede u Bakuu, samo je iz Rabita Bakua, prešla u Lukomotivu. Za sajt Ero pričala je o novom klubu, kako se posle teške bolesti vratila na teren, ali i kako nije očekivala ovakvu karijeru, na koju je ponosna.

Novi klub u kojem igraš je Lokomotiv iz Bakua. Koliko si zadovoljna ekipom, trenutnim rezultatima i kakva su očekivanja kluba u narednoj sezoni?

—Obzirom da smo odigrali samo tri utakmice, i da već neko vreme imamo pauzu, teško je reći bilo šta o rezultatima. Ekipa je dobra, ima dosta kvalitetnih igračica i imamo potencijal da napravimo dobar rezultat. Klub želi da osvoji CEV Kup i prvenstvo. To su neki ciljevi, a videćemo koliko mi možemo. Ima dosta da se igra, sezona je duga i verujem da ćemo biti najbolje kada je najpotrebnije.

1476723_10151969966708592_1294127670_n

Kada napraviš manju retrospektivu karijere, kako ti izgledaju odbojkaški počeci u rodnom Kosjeriću? Da li si maštala o odbojkaškoj karijeri i da li si mislila da ćeš jednog dana ostvariti sve te uspehe?

—Počela sam da treniram odbojku u osnovnoj školi, tada sam više nastupala za školsku selekciju. Kada sam krenula u srednju školu, napravila sam malo veću pauzu, jer nisam mislila da ću odbojku shvatiti toliko ozbiljno. Ali sve se nekako promenilo,i počela sam profesionalno da igram. Nastupala sam za  „OK Crnokosa” i maštala da igram u nekoj jačoj ligi, da igram za reprezentaciju… Ali definitivno nisam očekivala ovakvu karijeru, na koju sam ponosna.

Pozicija libera, na kojoj igraš je izuzetno zahtevna. Koliko te borbe, požrtvovanosti, truda koji pružaš na terenu ima van terena?

—Po prirodi sam borac, i samim tim prihvatam sve izazove. Bez obzira da li je sport u pitanju, ili nešto drugo. Ne odustajem od onoga što sam zacrtala, i borim se do kraja.

Ponekad radni dan sportiste može da postane monoton, treninzi-utakmice-kuća. Kako ti uspevaš to da prevaziđeš i u čemu nalaziš motiv za dalje bavljenje odbojkom?

—Trening-kuća-trening-kuća-utakmica, i tako dan za danom, sve isto… Prilično je monotono, ali uvek ima neki cilj ka kome se ide, pa se svaka kriza prevaziđe. Dosta je truda, odricanja, ali se na kraju isplati.

1470742_10151969966703592_1197550311_n

Sa reprezentacijom Srbije si ostvarila mnogo uspeha. Koji je recet za sve te rezultate? Koliko ti znače osvojene medalje?

—Igrati za reprezentaciju je nešto posebno, zaista, nešto što sanja svaki sportista. A samim tim svaka medalja ima poseban značaj. Za mene su te medalje osvoje sa selekcijom Srbije najdraža odličja u karijeri. Naše medalje su posledica velikog rada, odricanja i želje za uspehom.

Proživela si pre četiri godine veoma težak period, lečeći se od lajamkse bolesti. Uspela si posle svega da se vratiš na teren i u pravu formu.

—Mislim da mi je ta čuvena godina, najteža u karijeri. Jako je teško za profesionalnog sportistu, da bude udaljen od terena, na duži period. Sam taj period je bio iscrpljujuci i sa mnogo stresa. U samom startu, doktori su mi rekli da budem strpljiva, jer će oporavak biti duži, jer je  sve otkriveno na vreme, pa mi je to ulilo nadu da će sve biti kako treba. Srećom, nije bilo nekih velikih posledica, i evo mene i dalje na terenu.

Šta je to što ti je sport omogućio, a što ne bi najverovatnije ostvarila da se ne baviš odbojkom?

—Zahvaljujući odbojci dosta sam putovala, upoznala dosta različitih ljudi, kultura, i to je jedna od lepših strana sporta.

Mnogo si putovala, obišla dosta gradova i zemalja. Koja je na tebe ostavila najveći utisak?

—Definitivno Japan. Imala sam priliku da ga posetim više puta, i svaki put me oduševi. Zaista izgleda fenomenalno.

Baku

Azerbejdžan i Baku nisu destinacije koje bi rado odabrali da posetimo. Šta nam ti možeš reći o toj zemlji i ljudima? Kako si se ti snašla?

—Istina da Azerbejdžan ne zvuči primamljivo, ali Baku dosta fino izgleda. Centar je mnogo lep, i imam utisak da se menja iz dana u dan. Sigurna sam da će za koju godinu, biti jedan od modernijih gradova. Ljudi su ljubazni i uvek spremni za razgovor. Čovek se na sve navikne, obzirom da ima dosta ljudi iz Srbije, sa prostora bivše Jugoslavije, pa je to olakšavajuća okolnost. Još uvek pokušavam da se naviknem na saobraćaj, koji je prilično haotičan, to mi je jedini problem.

M. H.

Nov 24, 2013 0 comments 450 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Vreme brutalnih dobronamernika– kompilacija stihova i muzike

by Velimir Popovic Nov 23, 2013
written by Velimir Popovic 4 minutes read

 NASLOVNA MILAN POPOVIC

U vreme kada mnogi sebe neopravdano nazivaju pesnicima ili muzičarima, pesnik Milan B. Popović, rođeni Užičanin, kao da je želeo da svojoj poeziji udahne još jedan život. Iako je kao autor objavio četiri knjige pesama, „Molitva tetoviranog srca”, „Vreme brutalnih dobronamernika”, „Oka da ne ispustim dah” i „Na kori integralnog hleba i olovci”, potrudio se da njegova reč dobije  jednu novu dimenziju kroz muziku.Konačno, posle nekoliko godina rada, objavljena je kompilacija pod nazivom jedne od njegovih knjiga, „Vreme brutalnih dobronamernika”.

omot-CD-kompilacije

Za izvođenje i stvaranje muzike na stihove Milana B. Popovića, angažovano je 17 grupa za isto toliko pesama i oko 70 muzičara. Sva snaga pisane reči tako je obojena hevi metalom, rokom, psihodelijom, hardkorom, metalhorom, hip hop metalom ili akustikom. Svaki od bendova je različitog muzičkog opredeljenja, ali ujedinjeni oko čvrstog zvuka deluju kao celina.

Počev od prve numere pod nazivom „Urlik” koju izvodi grupa Abonos iz Beograda, naizgled melodična koračnica ubrzo postaje istinski urlik kroz koji ovaj bend otkriva gotski metal kome je naklonjen, dajući mu primesu psihodeličnosti.

Sledi zatim „Prah” novosadskog benda Tales Of Dark u kojoj melodični ženski vokal uspešno parira kako žestokoj muzici tako i muškom vokalu koji je prati.

Beogradski metal bend Seraphim je u numeri „Povezuješ niti”  i sam uspešno sklopio niti metal balade i delova teksta zanimljivoodpevanih različitim stilovima muškog vokala, ostavljajući prostora za ubrzavanje ritma i gitarske deonice, promenu muzičke fraze i vraćanje na uvod.

I hardhor i metal bend Backbone iz Petrovca na Mlavi u numeri „Zarđao vek” se poigrava kroz muški vokal koji prelazi iz baladskog u klasičano pevanje svojstveno stilu benda, najvećim delom praćen bubnjem i gitarskim rifovima, bez pretenzija za gitarske solo deonice.

Slađana Milošević-Sweety i smederevska rok i metal grupa Alogia u numeri „Izdaja(Ja bih da odmorim dušu)” provlače kroz početni metal stil rok delove, poigravajući se kako kroz melodiju tako i kroz Slađanino pevanje.

„Polusvet” pančevačkog benda Iskaz definitivno demonstrira žanrovsku različitost kojom se ova grupa i inače bavi u svom stvaranju, pa se tako na iznenađenje slušaoca prepliću hardkor, hip hop i metal.

Disparador, nastao inače iz redova beogradskog metal benda Trigger,u numeri „Pokrov iznad mene” sa početno zavodljivog muško-ženskog recitatorskog uvoda, pravi pomak ka baladskom pevanju, praćen u pojedinim trenutcima gitarskim rifom ili akordom.

Hardrok, rok i metal bend Darkshines iz Kragujevca u numeri „Umiriti dan” već na početku, posle žestine gitare ubacuje klavir u melodiju, omogućavajući tako ženskim vokalima da dođu u prvi plan, ali istovremeno ostavljajući gitarski rif prisutan u pozadini, bez preterane želje za soliranjem.

Još jedan bend iz Petrovca na Mlavi pod nazivom Art Diler melodijom u numeri „Dok me pogledom streljaš” iako su po opredeljenju hardrok grupa, više idu ka rok baladi, obzirom na stil u uvodu, pevanju pogotovo refrenskom i gitarskom solu.

Sa druge strane beogradska Atlantida u „Talasima” jasno pokazuje svoje meta i rok opredeljenje praktično ih primenjujući u različitim delovima pesme,ne odstupajući pri tom od brzog ritma protkanog solažama ni za trenutak.

Akustični bend Amaranth iz Beograda akcenat od početka numere „Živite li?” daje višeglasnom pevanju, plasirajući tekst u jednom trenutku kroz šapat muškog vokala ili menjajući melodiju kroz rif.

U numeri beogradskog A.R.Cluba pod naslovom „Umiri me” naizgled jednostavna gitarska melodija podvučena basom, klavijaturom i ženskim vokalom, dinamikom najavljuje i druge instrumente, preplitanje ženskih vokala i naracije muškog glasa, dajući melodično-haotičan spoj.

„Čekam” benda Broken Strings iz Beograda u stilu ranih rok balada samo glasom koji prate akustične gitare, donosi laganu melodiju ostavljajući na taj način dovoljno prostora da akcenat bude na tekstu, a ne na melodiji i instrumentima.

Sa zrenjaninskom Instant Karmom u numeri „Ponos” vraća se klasičan rokenrol sa prepoznatljivim ritmom, usnom harmonikom, udaraljkama, gitarskim ritmom i solom, odlično uklopljenim sa samim tekstom.

Alternativno opredeljenje benda iz Beograda, Asphalt Chant, donosi numeri „Oprost” žanrove kojima se eksperimentiše glasovno, instrumentalno i muzički, dajući pesmi raznovrsnost.

Demether iz Zrenjanina u numeri „Sunca kap” donosi kroz svoj melodični metal, zaboravljeni zvuk hemonda,violine, stabilnog ritma, diskretnog basa i akustične gitare, koji se zajedno sa ženskim vokalom sa lakoćom provlače kroz pesmu.

Numeru  „Dva” uradio je bend Heaven Rain iz Banja Luke, dozvoljavajući melodiji jednostavno da teče pod uticajem melodičnog metala i roka, nošena sigurnim muškim vokalom.

Milan B Popovic (5)

Svaki od bendova je autorski uradio po jednu pesmu Milana B. Popovića, u skladu sa svojim viđenjem stihova i žanra koji sviraju. Pesme su iz već objavljenih Milanovih knjiga, tako da bendovi nisu imali ni malo lak zadatak. Ali Milanovo muzičko iskustvo, novinarski rad kolumniste i kritičara, dovodi njegovu poeziju na još korak bliže čitaocima kroz muziku. Bilo da su bendovi odabrani na osnovu samih tekstova, kvaliteta ili stila, rezultat je kompilacija koju autor besplatno deli sa publikom na svom sajtu www.MolitvaTetoviranogSrca.com. Pristalice hardrok, metal, rok i sličnih pravaca u muzici, kao i poznavaoci rada navedenih bendova, sigurno će slušajući ovaj CD pronaći nešto za sebe.

Iako  odavno živi i radi u Beogradu, Milan B. Popović nije zaboravio rodni grad, što dokazuje pisanjem o užičkim bendovima i rok sceni. Ovom prilikom najavljujemo intervju sa Milanom B. Popovićem na Gradskom portal Ero.

Mirjana Milićević

Nov 23, 2013 0 comments 404 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaUmetnost i kulturaUžice

Sve boje sreće na zgradi Udruženja cerebralne i dečje paralize

by Velimir Popovic Nov 23, 2013
written by Velimir Popovic 4 minutes read

 naslovna mural

Igre sa bojom, crtanje, želja da se nešto novo napravi kroz kreativni rad, članova Udruženja cerebralne i dečje paralize i maturanata Umetničke škole proizvele su mural na zgradi Udruženja cerebralne i dečje paralize, urađen u okviru projekta „Sve boje sreće”.

Vedre, svetle, dinamične boje, za neke i nerazumljivi apstraktni motivi, ali bitno je da mural privlači pažnju posetilaca, i fasadi ove zgrade, ali i gradu vraća sjaj i podseća na vremena kada je Užice bilo poznato kao grad murala.

— Udruženja cerebralne i dečje paralize je osmislilo projekat „Sve boje sreće”, a partner je bila Umetnička škola iz Užica čiji su maturanti pomogli u osmišljavanju konačnog izgleda murala i oslikali ga. Za projekat smo sredstva obezbedili na konkursu Trag fondacije iz Beograda i drago mi je da je ta ideja sa muralom ugledala svetlo dana—kaže Čedomir Cicović, zadužen za odnose sa javnošću u Udruženju cerebralne i dečje paralize.

Čedomir Cicović, zadužen za odnose sa javnošću u Udruženju cerebralne i dečje paralize

Čedomir Cicović, zadužen za odnose sa javnošću Udruženja cerebralne i dečje paralize

Ideja projekta je bila da se ispune socijalna dimenzija i da se ostvari inkluzivni tip komunikacije u interakciji umetničkog tipa kroz radionice na kojima su učestvovali mladi članovi Udruženja cerebralne i dečje paralize i đaci Umetničke škole.

— Maturanti su na radionicama prvi put upoznali i radili sa osobama sa invaliditetom, što je bila novina za njih, a afirmisalo je taj inkluzivni vid komunikacije. Na radionicama su jedni druge nadopunjavali. Učenici su dobili jedno novo iskustvo i saznanje kako to izgleda raditi da tako kažem sa specifičnim ljudima za njih tada, pa su vremenom shvatili da nema te vrste specifičnosti koja se uglavnom percipira kao neka predrasuda. A naši članovi su od đaka dobili podsticaj, onaj pravi zanatski, da nacrtaju, naprave  nešto, da se izraze—priča Cicović.

Na radionici je svaki od učesnika nešto nacrtao i svaki motiv je našao mesto na muralu.

—Na taj način će članovi Udruženja cerebralne i dečje paralize shvatiti da taj rad na radionicama koji je bio kroz jedan vid igre može da dovede do jednog umetničkog dela kakav je mural i da će to na čemu su radili trajati, 20, 30 godina i da to mogu svi da vide, biti za njih jedan motiv više. U budućnosti može da ih motiviše da kroz neki ozbiljniji rad urade još nešto bolje i veće.

IMG_4210

Projekat je završen, ali će zahvaljujući njemu biti nastavljena saradnja đaka Umetničke škole i Udruženja cerebralne i dečje paralize.

—Dogovorili smo se sa đacima i donatorima da i unutar zgrade Udruženja cerebralne i dečje paralize oslikamo pojedine delove i tako učinimo taj prostor prijatnijim našim korisnicima. Takođe učenici su prepoznajući pozitivnu energiju kod nas, predložili da nam pomognu u kreiranju i oslikavanju čestitki koje radimo za Novu godinu i praznike, od kojih prodajom firmama i kompanijama ostvarujemo deo naših prihoda.

U toku nedelje solidarnosti sa osobama sa cerebralnom dečjom paralizom održano je nekoliko aktivnosti. Takođe je održan je i sastanak sa Brankom Gavrilovićem, članom Gradskog veća koji je zadužen za omladinu i brigu o porodici. Bila je to prilika da se dogovore budući projekti, finansiranja nekih zajedničkih aktivnosti.

—Mi smo se dosta dobro snašli u tom novom Zakonu o socijalnoj zaštiti koji predviđa otvaranje socijalnih usluga mimo cenatara za socijalni rad. Udruženje ima projekat socijalne usluge Pomoć u kući za osobe sa invaliditetom koji je počeo u septembru i gde smo za 15 negovateljica prošli licenciranu obuku, jedinu licenciranu obuku u zemlji. Imamo 15 obučenih negovateljica koje po novom Zakonu o socijalnoj zaštiti mogu da pružaju tu vrstu usluge. On je ograničenog tipa, ali je zbog spominjanja saradnje sa Gradom Užicem i njihovim institucijama značajno da se u budućnosti kroz ponavljanje takvih projekata nađe način za održivost tih projekata, za to nam je bitna podrška Grada, za to nam je bitno da Grad ima svest o tome zašto je to važno, zašto je pomoć u kući radna asistencija, zašto su to sve servisi koji su od životnog značaja za osobe sa invaliditetom —kaže Cicović objašnjavajući da na tom projektu imaju podršku Centra za socijalni rad u ekspertskom domenu, procene potreba, procene prioriteta; i dodaje:

—Mogu da ga pohvalim sve ljude iz gradskog veća koji se bave socijalnim pitanjima i u tome u što su otvoreni za korekciju, pojašnjenje, da pitaju i dosta sa razumevanjem pristupaju novima temama. Nadam se da će ovi projekti koji su bili ove godine na budžetu grada ostati i sledeće godine, da će neki od ovih koji traju nekoliko meseci među kojima i ovaj Pomoć u kući preći u idućoj ili za dve godine na stalno finansiranje. Užice je u smislu pristupačnosti inkluzije, socijalnih usluga, podizanja svesti o pravima i mogućnostima osoba sa invaliditetom u odnosu na pe 10, 15 godina daleko unapređenije, ali ima još mnogo stvari na kojima treba raditi i poboljšavati ih.

M. H.

Nov 23, 2013 0 comments 349 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaFudbalSportUžice

Veterani FK Slobode i FK Budućnosti igraju za malu Unu

by Velimir Popovic Nov 22, 2013
written by Velimir Popovic 1 minutes read

Plakat Humanitarna

Fudbalski klub Sloboda Point i Javno Preduzeće „Veliki Park” organizuju revijalnu utakmicu između veterana Slobode i Budućnosti iz Podgorice, koja će biti odigrana u utorak, 26. novembra u 19 časova u Hali „Veliki park”.

Na poluvremenu ovog meča biće organizovana humanitarna akcija prikupljanja novčanih sredstava za lečenje dvogodišnje Une Savić iz Užica, koja boluje od teškog oblika leukemije i kojoj je potrebna hitna transplantacija koštane srži u Italiji.

Užička publika imaće priliku da na delu vidi bivše asove Budućnosti poput Savićevića, Lekovića, Drobnjaka, Brnovića, Ljumovića, Bakrača, Ljukovčana, a sa druge strane bivše Slobodine asove Drulovića, Divca, Rovčanina, Strunjaševića, Cvetanovskog, Markićevića i mnoge druge. Ulaz će za sve posetioce biti slobodan.

 

Nov 22, 2013 0 comments 366 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Sajt „Ero” na TV Lav

by Velimir Popovic Nov 22, 2013
written by Velimir Popovic 0 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

Prilog o gradskom portalu Ero koji je juče emitovan u Dnevniku regionalne TV Lav možete pogledati na sledećem linku.

 

 

 

Nov 22, 2013 0 comments 378 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TVUmetnost i kultura

Izložba scenskih kostima i skica za teatar i film

by Velimir Popovic Nov 22, 2013
written by Velimir Popovic 2 minutes read

 NASLOVNA INFLUENCE

U Gradskoj galeriji u Užicu sinoć je otvorena izložba radova studenata scenskog kostima Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu pod nazivom „Influence”, koja je okupila veliki broj posetilaca. Na izložbi se nalaze skice i kostimi za teatar, film i koreodrame, studenata sa treće, četvrte i pete godine studija, koji su nagrađeni na ULUPUDS–u, ali i međunarodnim nagradama.

mr Ljiljana Petrović, redovni profesor scenskog kostima Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu

Mr Ljiljana Petrović, redovni profesor scenskog kostima Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu

Otvarajući izložbu, mr Ljiljana Petrović, redovni profesor scenskog kostima Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu se zahvalila publici što je došla na otvaranje u velikom broju kako bi ispratila stvaralaštvo ovih studenata.

—Veliki broj radova je urađen u saradnji sa kolegama sa Fakulteta dramskih umetnosti, koji pomažu u realizaciju završnog dela diplomskih radova. Na izložbi su prisutni radovi za različita dramska dela, od Šekspira, Aristofana i drugih, za drame, komedije, ali i za igrani film. Na izložbi su i radovi, odlične studentkinje Bojane Kostadinović, koja je nagrađena na ULUPUDS–u. Ona sada živi u Užicu i nadam se da će je reditelji Užičkog pozorišta koje je veoma aktivno i dosta radi, primetiti i ukazati priliku. Sa nama je i Marija Stevanović, koja sada živi u Šapcu i takođe je vrlo aktivna —rekla je Petrovićeva.

IMG_4949

IMG_4945

Scenski kostim je estetska poruka studenata scenskog kostima, kako bi se sačuvala posebnost i izdvojenost i kako bi svojom imaginacijom, snagom svog talenta, izašli iz okvira ponuđenog, nadgrađujući i unoseći svoje osećanje i likovne vrednosti, istakla je mr Ljiljana Petrović u tekstu kataloga o izložbi „Influence”.

IMG_4947

Publika u Užicu ima priliku da vidi najbolja ostvarenja studenata scenskog kostima, čiji su talenat i vrednost stvorenog dela, prepoznali i na mnogim međunarodnim festivalima.

—Neki radovi su realizovani samo kao projekat, kao diplomski rad, neki su zaživeli na predstavama, a neki su izlagani u okviru nekih međunarodnih projekata. Jedan od radova je u Pragu bio nagrađen UNESCO–ovom nagradom u konkurenicji 40 univerziteta, a drugi je bio projekat koji je rađen sa Francuskom akademijom „Mensad”, pa smo u okviru toga imali reviju scenskog kostima. Neki kostimi su eksperimentalni scenski kostimi koji su rađeni na samom Fakultetu, od malo neuobičajenih materijala, to su gips, papir, sa nekim likovnim intervencijama na papiru, to je konkrentno rađeno za Šekspirova dela. Njih smo izlagali u Italiji i na modnoj reviji Fashion week u Sarajevu. Na izložbi su prisutni radovi koji su urađeni za teatar i film, ali i za video rad Rekvijem za Magbeta koji je bio na festivalu naučne fantastike. Drugi video rad koji nismo prikazali, a od njega su izložene samo skice je bio za „Kosu” i on je bio na Festivalu video radova u Londonu i takođe je dobio nagradu.

 IMG_4946

M. H.

Nov 22, 2013 0 comments 327 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Muzika

Darko Rundek i Cargo Trio u Užicu

by Velimir Popovic Nov 21, 2013
written by Velimir Popovic 5 minutes read

img

U okviru jesenje turneje po Srbiji, Darko Rundek i Cargo trio, posle nastupa u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, stižu u Užice. Koncert u Gradskom kulturnom centru biće održan u nedelju, 24. novembra u 20 i 30 časova.

Originalan i pun iznenađenja, Darko Rundek je već na početku turneje i prvom koncertu u Beogradu, publici priredio nesvakidašnji događaj. Beograđanima je najavljeno da mesta u Sava Centru neće biti numerisana, jer će publika biti na sceni zajedno sa Darkom i Cargo triom. Iz istog razloga nisu se prodavale karte za mesta u dvorani, na parteru i balkonu. Broj posetilaca je ograničen na samo 700 osoba. Rundekovo objašnjenje za takav postupak glasi:

—Za razliku od koncerata na kojima je publika negdje daleko, u prostoru koji je velik i značajan, a a mi na toj širokoj crnoj sceni kao u prevelikom stanu, ovdje možemo pozvati publiku k nama, ispuniti taj prevelik stan prijateljima i napraviti gala žurku.

Park Orsula, Dubrovnik - Darko Rundek Cargo Trio - (25.08.2012)

Sudeći po svestranosti kojom je obeležen život Darka Rundeka, ovakva ideja za nastup je bila donekle očekivana. Iako je početak njegove karijere vezan za grupu Haustor, sviranje i pevanje, Darkova biografija je prepuna i drugih vidova umetničkog izražavanja.

U periodu kada je nastala osnova grupe Haustor u vidu neformalne grupe Komuna još 1977. godine, pored neobaveznog sviranja i pevanja, Darko se bavio i mnogim drugim stvarima. U tom periodu je studirao književnost, pisao za novine i bio je urednik kulturne rubrike Studenskog lista. Kasnije, 1979. godine kada je nastao Haustor, uveliko je studirao režiju na Pozorišnoj akademiji pa su muzički nastupi bili obeleženi pantomimom, teatralnošću i šminkom. Paralelno sa radom u Haustoru, radio je i kao asistent režije u pozorištu, povremeno glumio i režirao radio drame. Muziku za film „Orao” Zorana Tadića je napisao 1990. godine, Haustor je prestao sa radom, a Darko se sa porodicom preselio u Pariz. Tamo je komponovao muziku za pozorišne predstave, a za vreme rata je jedno vreme radio kao muzički urednik na Radio Brodu. Sredinom devedesetih je osnovao grupu KAAN koja je svoje mesto našla na pariskoj alternativnoj sceni. Uradio je i dva klupska nastupa u Parizu improvizujući ekipu Haustora da bi se zatim vratio u Zagreb i napravio sastav sa kojim je uradio seriju odličnih koncerata po Hrvatskoj.

RIJEKA 26.04.2011 HKD SUŠAK KONCERT DARKO RUNDEK TRIO FOTO RONI BRMALJ

Prvi samostalni album objavljuje 1997. godine pod nazivom „Apokalipso” žanrovski raznoliko, ali u stilu Haustora. Naslovna pesma je istovremeno i muzička tema u istoimenoj predstavi njegove supruge, režiserke Sande Hržić, koju je izveo teatar ITD. Drugi album izdaje 2000. godine pod nazivom „U širokom svjetu”, a krajem iste godine sa svojim sastavom održava tri legendarna koncerta u SKC-u i Hali sportova u Beogradu. Darkova ekipa je bila prvi značajniji bend koji je došao u Srbiju posle rata. Sva tri koncerta je završavao posvetom preminulom Milanu Mladenoviću iz grupe EKV i pesmom „Ona se budi”. Iste godine objavljuje i živi album iz beogradskog SKC-a nazvan „Long Time No See”. Naredne godine nastupa na novosadskom EXIT-u, a ozirom da je postao  miljenik publike nastupa i na naredna dva EXIT-a.

Treći solo album „Ruke” objavljuje 2002. godine i prodaje ga u ogromnom tiražu. Iste godine izdaje album „Uživo Tvornica” podpisujući ga kao Darko Rundek i Haustor. Već 2003. godine formira novi bend pod nazivom Rundek Cargo Orkestar, satavljen od muzičara koji su radili na albumu „Ruke”. Promotivna  turneja je obuhvatila skoro čitavu bivšu Jugoslaviju počev od Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Završena je serijom koncerata u beogradskom SKC-u. Izdaje i dvostruki živi album 2004. godine pod nazivom „Zagrebačka magla” koji je snimljen u toku takozvane „Plave turneje”. Turneja je u stvari obuhvatala sedam tematskih večeri zaredom u Zagrebu na različitim lokacijama. Zahvaljujući mnogobrojnim gostima, album obiluje žanrovima i Darkovim muzičkim eksperimentima. Iste godine diskografska kuća Piranha Music iz Berlina izdaje malo promenjenu verziju albuma „Ruke” navodeći kao izvođače Darka Rundeka i Cargo Orkestar. Svetska distribucija donosi albumu mesto među prvih 10 na najvažnijim svetskim top listama i odlične kritike.

Rundek_Izmedju_cover

Novi album izdaje 2006. godine sa Cargo Orkestrom pod nazivom „Mhm A-ha Oh Yeah Da-Da”. Još jednom pokazuje da pripada ne samo Hrvatskoj već i Jugoslaviji koje više nema. Sledi zatim „Balade Petrice Kerembuha” 2008. godine i opet iste godine živi album iz beogradskog Sava Centra. Naredni živi album je objavljen 2009. godine u Kazalištu Antonio Gandusio u Rovinju. Sleda zatim „Plavi Avion”, „Rariteti CD 1(studio)” i „Rariteti CD 2(live)”, svi izdati 2010. godine.

U prodaji je i knjiga o Darku Rundeku koju je pod nazivom „Rundek,između-Knjiga o pjesmama” koju je napisao Ante Perković. Predviđeno je i limitirano izdanje koje obuhvata i živi album snimljen u Domu omladine. Sadržaj knjige je podeljen po celinama na osnovu Rundekovih pesama, pisana je u prvom licu jer u njoj nisu obrađivani biografija i klasičan intervju već dopisivanje Darka Rundeka i Ante Perkovića. Pored toga u knjizi su obuhvaćene izjave Darkovih saradnika, dokumenti, sećanja kao i dosad neobjavljene fotografije. Iako je zagrebačka izdavačka kuća Menart predvidela samo izdanje na hrvatskom jeziku, interesovanje za knjigu je ogromno. Rundek je knjigu obožavaocima u Beogradu potpisivao ćirilicom.

Pored Darka Rundeka Cargo Trio čine violinistkinja Izabel i multinstrumentalista Dušan Duco Vranić. Sudeći po nastupima u Beogradu koji su  trajali oko dva i po sata, sa pauzom od dvadeset minuta i raznovrsnom repertoaru, užička publika će sigurno uživati u koncertu. Na radost obožavalaca, premijernim izvođenjem pesme „Midniht Calypso” Darko Rundek najavljuje novi studijski album za sledeću godinu.

Mirjana Milićević

Nov 21, 2013 0 comments 333 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaUžice

Milovan Vesnić sa klincima na njihov dan

by Velimir Popovic Nov 20, 2013
written by Velimir Popovic 2 minutes read

O_ Ravni 001

Današnji dan, 20. novembar koji su Ujedinjene nacije pre gotovo šest decenija proglasile za Svetski dan deteta, Milovan Vesnić je proveo upravo sa najmlađim navijačima. Jedan od najpoznatijih srpskih sportista je bio gost Osnovne škole „Đura Jakšić” u selu Ravni, nedaleko od Užica i njihovog đačkog parlamenta, koji sačinjavaju učenici starijih razreda.

—Deca van gradskih sredina nemaju često priliku da upoznaju poznate ličnosti koje uglavnom gledaju samo na televiziji. Došli smo na ovu ideju, a Mikica Vesnić nam je odmah izašao u susret — izjavila je Jelisaveta Gavović, nastavnica građanskog vaspitanja, geografije i koordinator đačkog parlamenta u ovoj školi.

O_ Ravni 002

 Mikica je poziv prihvatio bez dvoumljenja i današnji dan je proveo sa đacima OŠ „Đura Jakšić”.

—Danas sam se osećao veoma prijatno u školi u Ravnima. Ovde vlada potpuno druga atmosfera od one u gradu. Deca koja iz škole žure kućama da pomognu svojim roditeljima u seoskim poslovima stvarno su posebna i svi mi treba mnogo češće da im posvećujemo pažnju i približimo ono što možda žele da vide i upoznaju, a nemaju priliku za to —izjavio je Vesnić i podržao ideju nastavnice Gavović, i dodao:

—Možda Vam sada deluje da ona čuvena – Od kolevke … najlepše je đačko doba — i nije baš najtačnija, ali uživajte u svom detinjstvu koliko god možete. Učite, bavite se sportom i budite uporni da ispunite svoje želje i ciljeve, jer samo tako možete postati uspešni u bilo kojoj oblasti života — poručio je svojim drugarima Mikica.

O_ Ravni 003

Interesovanje dece, ali i kolega nastavnika govori u prilog celog projekta. Milovan Vesnić je sve upoznao sa sportom koji se bavi i ovom prilikom prikazao i deo svoje takmičarske opreme, a sve odrasle je još jedanput iznenadilo poznavanje automobilizma od strane dece užičkog kraja. Za to je sigurno zaslužan i sam Vesnić koji svojim zalaganjem radi na promociji automobilizma u Srbiji, ali i svog rodnog kraja u celoj Evropi. Nova druženja već su dogovorena.

Izvor: mvesnic.com

 

Nov 20, 2013 0 comments 331 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Muzika

Muzička abeceda: ABBA

by Velimir Popovic Nov 20, 2013
written by Velimir Popovic 6 minutes read

104035-abba_617_409

Švedska pop grupa ABBA je osnovana oko 1972. godine. Članovi grupe su bili dva bračna para:Bjorn Ulvaeus i Agneta Feltskog udruženi sa parom Beni Andersson i Ani-Frid Lyngstad. Naziv grupe je nastao od početnih slova njihovih imena. Poznati su postali posle pobede na Evroviziji 1974. godine kada su nastupili sa pesmom „Vaterlo”.

Svi članovi grupe ABBA su  pre osnivanja sopstvene grupe imali muzičke karijere. Beni Anderson je je još šezdesetih godina bio član popularnog švedskog pop-rok benda Help Stars, grupe nastale po uzoru na američke i britanske bendove. Bjorn Ulvaeus je bio frontmen grupe Hutenani Singers koji je više naginjao pop zvuku. Oba benda su bila vrlo popularna i imala su brojne nastupe tako da su se Beniju i Bjornu putevi često ukrštali. Došli su na ideju da zajedno pišu pesme što je rezultiralo hitom pod nazivom „Isn’t It Easu To Say” koji je izvodila grupa Hep Stars tako da je Bjorn ponekad gostovao na njihovim nastupima. Bilo je predloga da se Benijev i Bjornov bend spoje u jedan, ali to nije ostvareno. Međutim,prihvatili su predlog menadžera Huteni Singersa Stiga Andersona da pišu više zajedničkih pesama što je rezultiralo albumom „Lycka” koji je izdao upravo Anderson u svojoj diskografskoj kući Polar Mjuzik.

abba_2554853b

Agneta Feltskog je, iako najmlađi član benda, bila pop fenomen. Sama je pisala i izvodila švedske hitove, glumila je Mariju Magdalenu u švedskoj verziji Isusa Hrista Superstara a kritičari su je hvalili. Pisala je pesme u šlager stilu, izvodila ih, snimala obrade hit pesama i išla na turneje sa švedskim grupama. Bjorna je upoznala na turneji, zaljubila se i venčali su se 1971. godine. Njihovo venčanje je privuklo mnogo pažnje zbog popularnosti koji su uživali i proglašeno je za venčanje godine u Švedskoj. Sa druge strane Ani-Frid Lingštad se zahvaljujući takmičenju u pevanju vinula u zvezde. Pre toga njeno zanimanje je bilo domaćica i povremena pevačica u kabareu. Na takmičenju u pevanju je pobedila, počeli su da stižu pozivi za TV emisije i konačno je izašla iz anonimnosti. Na jednoj od turneja je upoznala Benija Andersona koji je pozvao da zajedno sa Agnetom peva prateće vokale na albumu „Lycka”. U tom periodu je počela i njihova ljubavna veza.

Početkom sedamdesetih, iako venčani, Bjorn i Agneta su vodili odvojene muzičke karijere, ali menadžer Stig je želeo da se probiju na međunarodno tržište na kome švedskih grupa skoro da nije bilo. Bjorn i Beni rade pesmu za Evroviziju 1972. godine pod nazivom „Say It With A Song”  koja je zauzela treće mesto, ali i postala hit u nekoliko zemalja. Ohrabreni tim uspehon Bjorn i Beni nastavljaju sa radom eksperimentišući sa zvukom i vokalnim aranžmanima. Kao rezultat njihovog rada nastala je pesma „Pepol Need Love” koja je prateće vokale iz pozadine dovela u prvi plan. Oduševljen zbog stvaranja novog zvuka menadžer Stig je izdao ovu pesmu kao singl, navodeći kao izvođače Bjorna, Benija, Agnetu i Ani-Frid.

abba1

Naredne godine ponovo pokušavaju na Evroviziji pesmom „Ring Ring”  i ponovo zauzimaju treće mesto. Radom u studiju je tada rukovodio Majkl Tretou koji je zahvaljujući eksperimentima sa tehnikom zvučnog zida postavio temelje originalnog zvuka ABBE. Stihovi njihove pesme na ovoj Evroviziji su bili prevedeni na engleski jezik jer Stig smatrao da do pravog uspeha može doći jedino probojem na američko i britansko tržište. Pod imenom Bjorn, Beni, Agneta i Frida su izdali i album „Ring Ring” sa kojim su imali uspeha u mnogim delovima Evrope. Stig,umoran od nezgrapnog imena grupe, tada privatno počinje da ih oslovljava sa ABBA  kroz šalu,obzirom da je to bilo ime i poznate Švedske firme za konzerviranje ribe. Firma nije bila mnogo poznata van Švedske, Stig je verovao da je ime odlično za međunarodnu muzičku scenu i došlo je do pregovora sa firmom oko prava na upotrebu imena.

Evrovizija im 1974. godine konačno donosi ubedljivo prvo mesto. Pop pesma „Waterloo” koju je producirao Majkl Tretou dobila je primese roka, bili su iskusniji i bolje pripremljeni i imali spreman materijal za album u tom periodu. U Britaniji pesma izbija na prvo mesto, a u Americi na šesto. Nakon toga dolazi do blagog pada u popularnosti jer se zbog prezauzetosti nisu dobro promovisali. Pesma „Sos” sa drugog albuma učvršćuje njihove pozicije i na britanskim listama je među prvih deset. Već 1975. godine svaki njihov singl je imao dobru poziciju na top listama a 1976. godine pesma „Mamma Mia” je prva u Velikoj Britaniji. Izdaju album „Greatest Hits” sa samo pet svojih hitova od 40 snimljenih pesama, ali i pesmom „Fernando”, kasnije jednom od njihovih najpoznatijih pesama.

ABBA2

Na albumu „Arrival” napreduju u pisanju tekstova i zvuku. Album je prepun hitova od kojih je njihov najveći „Dancing Queen”, a tu su i „Money, Money, Money” i „Knowing Me, Knowing You”. Popularnost je ogromna u Velikoj Britaniji, zapadnoj Evropi i Australiji, a jedini uspeh koji je ABBA postigla u Americi je prvo mesto sa pesmom „Dancing Queen”. ABBA postaje glavni parametar evropske pop muzike, a pojedine grupe kopiraju pristup stvaranju benda sa dve žene i dva muškarca. Pojedine grupe na ovakav način uspevaju da pobede na Evroviziji: Braterhud of Men 1976. godine i Bak Fiz 1981. godine.

Snimaju i dokumentarni film ABBA na svojoj turneji po Australiji istovremeno izdajući album pod nazivom „The Album”. Do 1978. godine postaju megabend, a u napuštenom bioskopu koji su pretvorili u studio Polar Mjuzika, snimaju i mnogi uspešni bendovi kao na primer Led Cepelin. Singl „Summer Night City” je njihov zadnji hit broj na švedskim i britanskim top listama, ali ujedno i uvod u disko zvuk na albumu „Voulez-Vous” sa hitovima kao što je „Chiquitita”. Iste godine izdaju i drugi album sa hitovima na kome je objavljen i njihov najveći disko hit „Gimme! Gimme! Gimme!”.

Brojnu publiku imaju na turneji po Americi i Kanadi 1979. godine a 1980. Godine objavljuju album „Super Trouper” na kome su nešto više bili zastupljeni sintisajzer i stihovi lične sadržine, a u Velikoj Britaniji je naručeno milion kopija još pre izdavanja čime su ušli u istoriju diskografije. Ponovo su broj jedan na britanskim top listama i dolaze i u sam vrh američkih top lista. Izdaju kompilaciju pesama na španskom jeziku sa kojom takođe odlično prolaze.

Abba-1

Njihov poslednji studijski album je „The Visitors” iz 1981.godine na kome kroz melodičnost pop melodija provlače daleko zrelije stihove kroz teme o politici, komunizmu, starosti, odrastanju. Promena je došla u najgorem mogućem trenutku, jer je došlo do komercijalnog propadanja posle zadnjeg singla „One Of Us” koji je bio apsolutni hit u svetu u decembru 1981. godine. Bez obzira što je ABBA i dalje imala brojnu publiku pogotovo u Evropi, nisu mogli da nastave sa radom zbog ličnih problema jer su se oba para u međuvremenu razvela. Pokušali su 1982. godine da snime novi album, ali su ipak izdali samo kompilaciju svih predhodnih uspeha, sa samo dve nove pesme. Do sporazumnog raspada benda došlo je 1983. godine.

Mirjana Milićević

Nov 20, 2013 0 comments 376 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istorija gradaUžice

Užički list „Rаsvit”

by Velimir Popovic Nov 20, 2013
written by Velimir Popovic 2 minutes read

newspaper-clip-art-5

Odmаh po аustrijskom nаpuštаnju Srbije, 30. novembrа 1918. godine, u oslobođenom Užicu pojаvio se list „Rаsvit” s podnаslovom „Orgаn studentske omlаdine“, а od trećeg brojа podnаslov je „Omlаdinski list“. Glаvni urednik je Zdrаvko M. Popović (od trećeg brojа i vlаsnik), а odgovorni urednik je Aleksаndаr Knežević, obа budući studenti. Uredništvo se nаlаzilo u zgrаdi Užičke gimnаzije. Rаsvit je izlаzio do 2. mаrtа 1919. godine i imаo je ukupno 12 brojevа.

List je izlаzio jednom nedeljno nа četiri strаnice i bio je mаlog formаtа (polа „Politikine“ strаne). Štаmpаn je u štаmpаriji Slаvkа G. Popovićа. Objаvljivаn je nа ćiriličnom pismu. Tekstovi su objаvljivаni u tri stupcа а sivilo je rаzbijeno kombinаcijom krаćih i dužih tekstovа, kаo i upotrebom slovа rаzne veličine. U uvodnom člаnku „O Rаsvitu“ glаvni urednik ističe dа će Rаsvit „imаti mаhom literаrni kаrаkter, i služiće dа rаzvije ukus kod publike, kojа oskudevа u istom, i kod pojedinаcа estetičko osećаnje“. Kаko kаže glаvni urednik: „Novi list će imаti nаziv „Rаsvit“, s pogledom nа to dа nigde u društvu, kаo i u čovečаnstvu ne postoji sаvršenstvo: do stаlno jedno svetlucаnje – rаsvitаnje i večito sаgorevаnje stаrog“. On tаkođe skreće pаžnju čitаocimа i budućim sаrаdnicimа dа će list primаti i objаvljivаti pesme, pripovetke, prevode, studije, stvаri nаučnog kаrаkterа, humoreske, аforizme i sl. List će biti „otvoren nаrodu, mаsi, isto kаo i intelektuаlcu. Tu će i komičаr i filozof uporedo stаjаti“. Istovremeno urednik se obrаćа publici dа rаzume skupoću listа jer trebа uzeti u obzir tаdаšnju oskudicu u hаrtiji i ostаlom štаmpаrskom mаterijаlu, tаko dа je cenа prvom broju 1 dinаr а ostаlim brojevimа 0,50 dinаrа.

Rаsvit je imаo rubrike: „Novosti“, u kojoj su preštаmpаvаni аktuelni politički člаnci iz beogrаdskih novinа; zаtim „Humor“, „Aforizmi“, „Oglаsi“ i određeni prostor zа reklаme. Pored ovih i još pаr člаnаkа, u listu su većinom bili književni prilozi koji su zаuzimаli više od dve trećine prostorа. Rаsvit je, iаko se to ne vidi iz nаslovа, po broju književnih prilogа bio list zа književnost, prvi književni list u Užicu, ili tаčnije rečeno, prvi omlаdinski književni list.

Anа Petronijević

 

Nov 20, 2013 0 comments 1.2K views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Berza

Privredni Registar

AMS

Više info
Gradjevinske firme

SZR God

Više info

Elita

Više info

Butik Pozitiv

Više info

Vulko servis Gumar

Više info

Skorašnji članci

  • Partnerstvo između Bokserskog saveza Srbije i Čajetine Jul 16, 2025
  • Kulturni događaji Zlatibora za leto 2025 Jul 16, 2025
  • Asfaltiranje puteva u MZ Karan: Korak ka unapređenju infrastrukture Jul 16, 2025
  • Oluje i svežiji vetrovi: Nepredvidivo vreme u Srbiji Jul 15, 2025
  • Zaštitnici lekarskih veština: Proslava svetitelja Kozme i Damjana Jul 15, 2025

Pretraga

  • +381 65 3808 093
  • info@ero.rs

Vesti

  • Politika
  • Region
  • Privreda
  • Ero digital
  • Društvo

Privredni Registar

  • Auto
  • Turizam
  • Poslovni svet
  • Građevinarstvo
  • Zdravlje i medicina

Marketing

  • Uslovi korišćenja
  • Polisa privatnosti
  • Privredni Registar
  • Vesti i informacije
  • Reklamiranje
  • Kontakt

Mesečni bilten

ERO.RS © All rights reserved

Izrada sajtova Užice

Hosted by WPS.RS

Facebook-f Instagram Twitter Linkedin
ERO
  • Početna
  • Vesti
  • Privredni Registar
  • Užice
  • Sport
  • Privreda
  • Društvo
  • Galerija
  • Ero Digital