SRBIJA – U narednih sedam dana maksimalna maloprodajna cena dizela iznosiće 202 dinara po litru, a benzina 191 dinar.
Nove cene predstavljaju pojeftinjenje dizela u odnosu na prethodnu sedmicu za tri dinara, odn. benzina za dinar.
„Formirana je radna grupa čime ćemo sprečiti ovakve situacije u budućnosti. Ovo pitanje decenijama traje, problemi postoje i s jedne i s druge strane, mi to kao država razumemo i radna grupa će pomoći da se ne iscrpljujemo na ovakvim sastancima“, poručila je Pavićevićeva.
Predsednik Udruženja proizvođača malina „Vilamet“ Mileta Pilčević rekao je da je ponuđena cena otkupljivača u iznosu od 250, 260 dinara potpuno neprihvatljiva.
„Tu cenu već imamo na terenu. Ovde se proizvodnja malina gasi“, rekao je Pilčević i dodao da je ovo druga godina da profit nije zadovoljavajući.
Najavio je da će sazvati skupštinu Udruženja koja će odlučiti o narednim koracima, ali i da će se uključiti u radnu grupu koju je formiralo ministarstvo.
Hladnjačar iz Arilja Radoje Cvetić rekao je da cena maline treba da raste u narednom periodu, ali pre svega da se stabilizuje.
„Potrebno je da stabilizujemo cenu maline, od 350 do 400 dinara i da imamo oscilaciju godišnje od 10 odsto. Ako to napravimo sve ćemo rešiti. Ovakvim oscilacijama, gubimo svetska tržišta“, naveo je Cvetić.
On je dodao i da u narednom periodu država treba da subvencioniše proizvođače.
Tanjug
Prema navodima ministarstva, ti projekti treba da unaprede i podignu kapacitete bisera prirode pod zaštitom države.
„Samo u sklopu ovog javnog konkursa, izdvojili smo oko 97 miliona dinara, što je za 115 odsto više nego u prethodnoj godini. Takođe, i više smo nego duplirali broj lokalnih samouprava koje su korisnici sredstava, jer je prethodne godine podršku dobilo šest, a ove godine 14 lokalnih samouprava. To je jasan pokazatelj koliko Ministarstvo koje vodim brine o prirodi i zaštićenim područjima u našoj zemlji“, izjavila je Vujovića.
Vujović je istakla da će u zaštitu prirodnih dobara u 2024. godini, posredstvom aktuelnog konkursa, ali i uključujući redovno subvencionisanje zaštićenih područja, biti uloženo oko 600 miliona dinara, što su, kako je dodala, najveća sredstva do sada.
Posredstvom konkursa, sredstva su izdvojena i za sanaciju mosta u Prijepolju i za postavljanje javne rasvete u Bajinoj Bašti.
Grad Užice,Ministarstvo za zaštitu životne sredine
Zbog radova na rekonstrukciji distributivne mreže u četvrtak (25.07.) bez struje će biti:
Od 09:00 do 15:00 – Potrošači sa područja Vrana,Đopa,Dikovića u Ravnima.
Od 10:00 do 11:30 – Potrošači iz ulice Petra Ćelovića od br.1 do br.13.
Od 09:00 do 13:00 – Potrošači sa područja Gmizovića groblja.
U slučaju ranijeg završetka radova uključenje će se obaviti bez prethodne najave.
Zlatibor- U okviru FEFEST festivala, Zlatibor će od danas biti domaćin trodnevnog sajma turizma koji će se održavati svakog dana od 17 do 21 čas, saopštila je Turistička organizacija Zlatibor.
Tokom održavanja sajma posetioci će imati priliku da se upoznaju sa bogatom turističkom ponudom Zlatibora i regiona Zapadne Srbije, koja obuhvata 12 celina prožetih manjim urbanim centrima, ruralnim predelima sa idiličnim turističkim lokalitetima, kao i planinama koje čine osnov turizma ove regije.
Na sajmu će učestvovati turističke organizacije Užica, Prijepolja, Sjenice, Ljubovije, Malog Zvornika, Ivanjice, Požege, Čačka , zatim „Dragačevo“, „Tara-Drina“ iz Bajine Bašte, „Zlatar“, Sportsko turistički centar Arilje.
U utorak 23.07.2024. godine, u vremenskom intervalu od 07:00 do 19:00 časova, na deonici državnog puta IIA reda broj 174 u Nemanjinoj ulici, od Gradskog bazena preko Sarića Osoja do firme ”Fluks”, izvoditi radovi na redovnom održavanju kolovoza;
U sredu 24.07.2024. godine, u vremenskom intervalu od 07:00 do 19:00 časova, na deonici državnog puta IB reda broj 28 u Omladinskoj ulici od Javne garaže do raskrsnice sa Obilićevom ulicom, izvoditi radovi na redovnom održavanju kolovoza.
Izvođač radova je akcionarsko društvo ”Putevi Užice”. U zavisnosti od dinamike radova, saobraćaj će se odvijati otežano uz povremene obustave. Molimo sugrađane da koriste alternativne pravce, da učestvuju u saobraćaju uz povećan oprez i poštuju postavljenu privremenu saobraćajnu signalizaciju, navodi se u saopštenju JP “Užice razvoj”.
Od 8 do 15 neće biti struje u području Vrana, Đopa i Dikovića u Ravnima, a uzrok su radovi na održavanju deonice dalekovoda 10kV. Zbog radova na rekonstrukciji distributivne mreže istog dana od 10 do 11 časova struje neće biti u ulici Petra ćelovića od broja 1 do broja 13.
U saopštenju se dodaje da je sankcionisano 137 prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, 81 prekršaj prekoračenja brzine kretanja i 27 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa.
Između ostalog, iz saobraćaja je isključen i vozač (47) automobila marke „pežo“, koji je upravljao vozilom sa 3,48 promila alkohola u organizmu.
Njemu je, nakon što mu je određeno zadržavanje, podneta prekršajna prijava.
Ministarstvo unutrašnjih poslova apelovalo je na građane da poštuju saobraćajne propise i da se odgovorno ponašaju u saobraćaju.
Drina sa svojom čudesno zelenom bojom, i ove godine oduševila sve one koji su došli na regatu. Uživali su , jer su shvatili da je ovo najbolja zabava na vodi.
Učesnici regate stigli su sa svih strana, iz zemalja u okruženju, a pojedini čak i iz daleke Australije.
Mašta nije izostala ni ove godine onima koji su splavarili Drinom skoro četiri sata. Od čamaca, spalavova, neobičnih kreacija, do kanua i kajaka..
Bajina Bašta i Krško iz Slovenije su opštine pobratimi, pa su i ove godine ugostili svoje prijateljie Neki su se prihvatili i posla.
„Drugi put sam na regati, veoma mi je dobro, osećam se super. Dolaziću i sledeće godine. Posebna mi je čast što mogu i da radim. Nije teško biti skiper, ali je odgovorno. Iz opštine je došlo nas šestoro i drago nam je što su nas iz Bajine Bašte pozvali“ , rekao je Janez Kerin, župan grada Krško.
Jubilarna regata oborila je ove godine sve rekorde. Oko 30.000 ljudi učestvovalo je u najvećoj zabavi na vodi u Evropi.
„Ogroman broj plovila, splavovi, čamci. Spustili smo se ovom prelepom rekom, vreme nas je poslužilo. Možemo reći da je jubilarna 30. Drinska regata najmasovnija u istoriji“, rekao je zamenik direktora TO Tara-Drina Siniša Spasojević.
Tokom proteklih sedam dana održano je nekoliko koncerata i drugih programa za sve Bajinobaštane i njihove goste.
Litar evrodizela će od danas od 15 časova do sledećeg petka u isto vreme na pumpama maksimalno koštati 205 dinara, a benzina evropremijum BMB 192 dinara.
Poredeći sa cenom goriva od prošle nedelje, i dizel i benzin su pojeftinili za po tri dinara. Prošlog petka cene goriva su bile ograničene na 208 dinara za litar evrodizela, a benzin evropremijum BMB je koštao 195 dinara.
Razlog za prekid su radovi na rekonstrukciji distributivne elektroenergetske mreže.
„Кoliko je ova obilaznica korisna videće ljudi koji dolaze na Zlatibor i oni koji sada prolaze ovim putem, jer će imati mogućnost da zaobiđu sam Zlatibor što znači manje zagađenja i bolji protok saobraćaja“, rekao je Vesić, objavilo je Ministarstvo.
Vesić je kazao da je do sada, u prve tri faze, urađeno skoro 2,6 kilometara obilaznice oko Zlatibora, a da je rok za završetak treće faze decembar, ali da će ona, prema obećanjima izvođača, biti završena do septembra ove godine.
„Za sledeću godinu projektujemo nastavak u dužini od tri kilometra, pa još četiri kako bi obilaznica oko Zlatibora bila povezana na budući auto-put Požega – Кotroman, čime će ona biti potpuna, jer će na taj način potpuno ostvariti svoju funkciju“, rekao je Vesić.
Naveo je da će se sa opštinom Čajetina nastaviti rad na projektu gondole i da će u budućnosti početi izrada plana posebne namene kako bi se stvorili urbanistički uslovi da se gondola gradi.
„Jedan od prioriteta biće obnova pruge Valjevo – Vrbnica koja prolazi i ovuda. To je deo pruge Beograd – Bar i biće projektovana za brzinu od 80 do 120 kilometara na sat, u zavisnosti od deonice, što će omogućiti da ovaj kraj bude povezan i dobrom prugom sa drugim delovima zemlje“, rekao je Vesić.
Prema njegovim rečima, auto-put od Požege ka Кotromanu u pravoj fazi gradiće se do Sušice.
Biznis.rs
Opština Čajetina i Turistička organizacija Zlatibor pripremili su bogat program “Zlatiborskog kulturnog leta“. Letnja turistička sezona na Zlatiboru biće ispunjena brojnim koncertima, kulturnim događajima i tradicionalnim manifestacijama. Najveći broj manifestacija održaće se na letnjoj pozornici Kraljevog trga, pored jezera koje krasi nova multifunkcionalna fontana, pružajući posetiocima pravi dinamički spektakl. Na letnjoj pozornici će, svakako, najviše pažnje privući koncerti poznatih izvođača.
Ovog leta posetioci Zlatibora uživaće u koncertima Sare Jo, Dejana Petrovića i Big benda, Vlatka Stefanovskog, Bobana i Marka Markovića, festivalnog orkestra “Virtuozi” pod upravom dirigenta Bojana Suđića, Marka Luisa, grupe „Legende“, Ane Štajdohar, Anđeline i drugih. Ovog leta posetioce Zlatibora očekuju tri noći nezaboravnog provoda, kada se na Tić polju održava festival „Refest” gde nastupaju: Džejla Ramović, Gazda Paja, Popov i Nikolina, Rimski, Korona i drugi. Tokom jula i avgusta na letnjoj pozornici Kraljevog trga biće organizovani i nastupi folklornih društava iz Srbije i regiona, koji će nastupati i u sklopu „Takmičenja duvačkih orkestara Zapadne Srbije“ – predtakmičenje za Guču koje se održava na Zlatiboru. Pored muzičkih koncerata, na programu ”Zlatiborskog kulturnog leta” su i predstave, od kojih se posebno izdvajaju dečije, pripremljene za najmlađe posetioce Zlatibora.
Program„Zlatiborskog kulturnog leta“, kao i prethodnih godina, upotpuniće tradicionalne seoske manifestacije. Sela Zlatibora nadaleko su čuvena ne samo po lepoti pejzaža i gostoprimljivim domaćinima, već i po manifestacijama koje se tokom cele godine organizuju. Zlatibor će letos svoje posetioce obradovati i bioskopskim projekcijama na međustanici Gold gondole. Dok je tu i bogat program Kulturnog centra koji nudi pozorišne predstave, filmske projekcije, umetničke izložbe kao i festival “Kultur(na)tura”, koji omogućava gostima da uživaju u klasičnoj muzici uz huk vodopada, gledanju predstava pod otvorenim nebom, kao i uživanju u poeziji na neobičnim lokacijama.
Pored brojnih manifestacija, posetioce Zlatibora očekuje i velika letnja nagradna igra. Prijavljivanje za učešće moguće je svakog dana na info centrima i info pultovima Turističke organizacije Zlatibor, a nagradna igra traje od 15. jula do kraja avgusta. Izvlačenja će se održavati svakog petka na Kraljevom trgu, pružajući posetiocima dodatnu vrednost i nezaboravno iskustvo tokom letnjeg odmora.
05.07. Zemunski kamerni orkestar (18:00 časova – Vodopad Gostilje)
12.07. Petrovdanski dani (Sirogojno)
14.07. Festival Izvorske kapi (20:30 časova-Kraljev trg)
17.07. Boban i Marko Marković (20:30 časova-Kraljev trg)
18.07. Sabor trubača Zapadne Srbije (20:30 časova-Kraljev trg)
19.07. Kulturno-umetnički program (20:30 časova-Kraljev trg)
20.07. Miholjski susreti sela (Tripkova)
20.07. Bioskopska projekcija (Međustanica Gold Gondole)
21.07. Sara Jo (20:30 časova-Kraljev trg)
24.07. – 26.07. Festival Refest (Tić polje)
26.07. – 28.07. Erski kabare (Čajetina, Zlatibor, Međustanica Gold Gondole)
27.07. Modna Revija (Međustanica Gold Gondole)
30.07. Grupa Legende (20:30 časova-Kraljev trg)
30.07. Bioskopska projekcija (Međustanica Gold Gondole)
31.07. Boje Noći-filmska muzika (20:30 časova, Park u Čajetini)
01.08. Bojan Suđić i Virtuozi (20:30 časova – Kraljev trg)
02.08. Vlatko Stefanovski (20.30 časova – Kraljev trg)
02.08. – 04.08 Festival Zalet (Borova Glava)
03.08. Bioskopska projekcija (međustanica Gold Gondole)
04.08. Miholjski susreti sela (dečija predstava – Tripkova)
07.08. Marko Luis (20:30 časova – Kraljev trg)
08.08. MKDSL Marko Milošević (20:30 časova – Kraljev trg)
09.08. Marko Nastić (20:30 časova – Kraljev trg)
10.08. Bioskopska projekcija (međustanica Gold Gondole)
10.08. Dokumentarna predstava (ispred Kulturnog centra Zlatibor)
11.08. Buč Kesidi (20:30 časova – Kraljev trg)
11.08. Miholjski susreti sela („Belgrade soul sextet“– Tripkova)
13.08. Dejan Petrović i Big Bend ( 20.00 časova – Kulturni centar Zlatibor)
15.08. Rok simfonija – Tina Tarner (20:30 časova – Kraljev trg)
16.08. Anđelina (20:30 časova – Kraljev trg)
17.08. Vioskopska projekcija (međustanica Gold Gondole)
18.08. Mambo Stars (20:30 časova – Kraljev trg)
21.08. LJubica Vraneš (20:30 časova – Kraljev trg)
22.08. – 25.08. Međunarodni festival sportskog filma
23.08. – 25.08. Predstave za decu ( 20.00 časova – tri lokacije)
28.08. Veče klasične muzike (20:30 časova – Kraljev trg)
29.08. Džez – Aleksandar Tomić (20:30 časova – Kraljev trg)
30.08. FINALE NAGRADNE IGRE (20:30 časova – Kraljev trg)
Berba maline je u završnoj fazi, a ove godine pored niske cene i rod podbacuje, prema nekim procenama i za polovinu. Malinari su bezvoljni, zbog niske otkupne cene, većina nije imala računa da plaća radnike, a mnogobrojni malinjaci su već zapušteni. Zašto uvek neko trpi u trojnoj vezi – malina, malinari, hladnjačari?
Javna prezentacija održaće se u ponedeljak od 10 časova u klubu GKC-a, a prijave se mogu podneti do 20. jula. Radionice su besplatne.
Od 8 do 15 časova bez struje će biti potrošači u području Ljubanja, Ćitića i kamenoloma RID, dok će od 9 do 11 časova doći do prekida snabdevanja u području trafoa Petko u Krvavcima.
Osim u petak od 8 do 15 do prekida struje doći će i narednog utorka u Solunskoj ulici oko broja 23, u istom vremenskom periodu.
Zlatiborski festival vrhunskih vina, destilata i hrane VINOMANIJA, će biti organizovan 27. jula ove godine, od 18-23 časa na terasi i platou ispred terase hotela Palisad na Zlatiboru.
U sklopu Festivala, na platou odmah pored mesta organizovanja Festivala, od 21. 30 biće organizovan koncert Ane Štajdohar sa bendom, koji će biti besplatan za posetioce.
Prošlogodišnji Festival okupio je 43 izlazača, koji su u jedinstvenom ambijentu predstavili ukupno oko 200 vrsta vina, 30 vrsta rakije i premijum sireva i suhomesnate delikatese, a Festival je posetilo oko 500 gostiju. S obzirom na izuzetno pozitivne reakcije i odličnu atmosferu, ove godine očekujemo još veće brojke.
Regularna cena ulaznice je 1200 dinara.
Povratni depoziz za čaše 500 dinara
Jeste li se zapitali kolika je dnevna ili godišnja potrošnja klima uređaja?
Klima uređaji su jedan od većih potrošača električne energije u domaćinstvu, tako da je energetska efikasnost klima uređaja izraženija od svih ostalih uređaja u vašem domu. Najvišu klasu energetske efikasnosti predstavljaju uređaji sa oznakom A++ ili A+++.
Potrošnja klima uređaja
Potrošnja klima uređaja zavisi od njegove snage i režima rada (hlađenje ili grejanje), kao i o vrsti kompresora (inverter ili obični).
Potrošnja inverter klime i stvarna potrošnja klima uređaja
Svi moderni klima uređaji koriste inverterski kompresor čiji princip rada osigurava da klima uređaj ne radi celo vreme punom snagom, već njegova snaga varira zavisno o potrebi. Primera radi, kod hlađenja, ako je temperatura prostorije puno viša od željene temperature, inverter klima uređaj će raditi punom snagom do postizanja željene temperature. Klima uređaj snage 3,5kW u punoj snazi maksimalno troši oko 1,2kW električne struje.
Kada postigne željenu temperaturu inverterski uređaj će prilagoditi odnosno smanjiti svoj učinak tako da bude dovoljan za ravnomjerno održavanje željene temperature. Ovo znači da klima uređaj maksimalne snage 3,5kW smanjuje svoju potrošnju električne energije na 200 do 500W ili kod održavanja temperature (prosečno oko 350W)!
Potrošnja klima uređaja po satu
Kao što smo rekli, potrebno je razlikovati dva načina rada klima uređaja – prvi je postizanje željene temperature, a drugi je održavanje željene temperature.
Potrošnja klima uređaja po satu razlikuje se zavisno o tome postiže li klima uređaj željenu temperaturu, pri čemu radi maksimalnom snagom; ili održava željenu temperaturu pri čemu radi smanjenom snagom.
Uzmimo primer od klima uređaja snage 3,5kW. Potrošnja klima uređaja po satu bila bi:
1,2kW * 11,955 din/kWh = 14,34 din po satu pri postizanju željene temperature
350W * 11,955 din/kWh = 4,18 dinara po satu pri održavanju željene temperature
Napominjemo da smo za cenu kWh uzeli obračun po jednotarifnom merenju u Plavoj zoni (351-1600 kWh) na dan 01.11.2023.(poslednja promena cena).
Godišnja potrošnja klima uređaja
Stvarnu godišnju potrošnju klima uređaja vrlo je teško izračunati jer na nju utiče mnogo faktora. Spoljašnja temperatura, odnosno geografska pozicija, željena temperatura, boravi li se u prostoriji neprestano ili samo deo dana itd.
Kako bi se mogla izračunati i usporediti potrošnja električne energije klima uređaja na godišnjoj razini, Evropska Unija je propisala jednake uslove za sve proizvođače klima uređaja kojima se računa njihova prosječna godišnja potrošnja.
Kako svi proizvođači i modeli podliježu istom pravilniku, ovi podaci su dobri za usporedbu učinkovitosti pojedinih klima uređaja jednake snage!
Kako smanjiti potrošnju električne energije klima uređaja?
Sada kada smo upoznati s načinom rada klima uređaja, možemo zaključiti koji su najbitniji faktori uštede elektične energije klima uređaja:
Visok nivo energetske efikasnosti (A++ ili A+++)
Temperatura podešena prikladno – Izuzetno niske ili visoke temperature rezultirat će neprestanim radom klima uređaja maksimalnom snagom, ne postavljajte željenu temperaturu kao 18C!
Snaga klima uređaja prikladna prostoru – Slabiji klima uređaji morat će duže vrijeme (ili neprestano) raditi na maksimalnoj snazi kako bi postigao temperaturu održavanja, za koju će ponovno morati koristiti više električne energije
Litar evrodizela će od danas od 15 časova do sledećeg petka u isto vreme na pumpama maksimalno koštati 208 dinara, a benzina evropremijum BMB 195 dinara.
Poredeći sa cenom goriva od prošle nedelje, dizel je skuplji za 3 dinara, dok je benzin poskupeo 2 dinara. Prošlog petka cene goriva su bile ograničene na 205 dinara za litar evrodizela, a benzin evropremijum BMB je koštao 193 dinara.