Užice, RS
24°
Fair
13h14h15h16h17h
26°C
27°C
28°C
28°C
28°C
Užice, RS weather forecast ▸
Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
  • Početna
  • Vesti
    • Dogodilo se na današnji dan
    • Hronika
    • Politika
    • Region
  • Privredni Registar
  • Užice
    • Arhitektura
    • Dešavanja
    • Dostignuća
    • ERO priča
    • Istorija grada
    • Legende
    • Rekli su o Užicu
    • Užičani u svetu
    • Znameniti Užičani
  • Sport
    • Atletika
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Rukomet
    • Tenis
    • Ostali sportovi
  • Privreda
    • Ekonomija
    • Industrija
    • Korisno
    • Poljoprivreda
    • Putevi
    • Turizam
  • Društvo
    • ERO Pokloni
    • Film i TV
    • Muzika
    • Nauka
    • Priroda
    • Umetnost i kultura
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
  • Galerija
  • Ero Digital
    • E-škola
    • IT novosti
    • Kursevi
    • Obuke
    • Sertifikati
    • Stipendije
    • Tehnologija
  • Užice, RS
    24°
    Fair
    13h14h15h16h17h
    26°C
    27°C
    28°C
    28°C
    28°C
    Užice, RS weather forecast ▸
  • Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
  • Početna
  • Vesti
    • Dogodilo se na današnji dan
    • Hronika
    • Politika
    • Region
  • Privredni Registar
  • Užice
    • Arhitektura
    • Dešavanja
    • Dostignuća
    • ERO priča
    • Istorija grada
    • Legende
    • Rekli su o Užicu
    • Užičani u svetu
    • Znameniti Užičani
  • Sport
    • Atletika
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Rukomet
    • Tenis
    • Ostali sportovi
  • Privreda
    • Ekonomija
    • Industrija
    • Korisno
    • Poljoprivreda
    • Putevi
    • Turizam
  • Društvo
    • ERO Pokloni
    • Film i TV
    • Muzika
    • Nauka
    • Priroda
    • Umetnost i kultura
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
  • Galerija
  • Ero Digital
    • E-škola
    • IT novosti
    • Kursevi
    • Obuke
    • Sertifikati
    • Stipendije
    • Tehnologija
  • Užice, RS
    24°
    Fair
    13h14h15h16h17h
    26°C
    27°C
    28°C
    28°C
    28°C
    Užice, RS weather forecast ▸
  • Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
Zanimljivosti

Stand up komedija–stil promocije proze Stefana Simića

by Velimir Popovic Apr 8, 2014
written by Velimir Popovic 3 minutes read

DSC_2816

U Narodnoj biblioteci, u ponedeljak, 7.aprila održana je promocija knjiga mladog pisca Stefana Simić –„Odjeci ljudskog” i „Pustite nas”. U programu su učestvovali: pesnici Biljana Diković i Milena Marković iz Gornjeg Milanovca, vokalni solista Anđela Maksimović, harmonika– Goran Mitrašinović, a kolektivnu posetu upriličili su učenici srednje tehničke škole „Radoje Ljubičić” iz Užica.

Iako mlad pisac, sa dvadeset pet godina već ima objavljene dve knjige, zbirke socijalno angažovane i ljubavne proze i poezije. Stefan Simić, student sociologije na Filozofskom fakuletetu u Beogradu, okupljenoj publici obratio se ne samo citatima iz svojih dela već i tuđih, nastojeći da tematiku, stil razmišljanja i ideje sebi sličnih približi mladima. Svojim izvođenjem u formi stand up komedije, naterao je publiku ne samo na smeh do suza nego i na razmišljanja o stvarnosti, običnim stvarima koje zanemarujemo i prenebegavamo obuzeti savremenim načinom života.

— Duboko proniknuvši u surovu realnost u kojoj virtuelno postaje realno a internet nam ispira mozak, u kojoj je trend bit bezdušan, kriti emocije ulazeći u sarkazam, uvrede, podsmeh, omalovažavanje, u kojoj nagomilavanje nebitnog postaje lavirint koji obesmišljava puteve koji vode do bitnog, Stefan objašnjava svojim vršnjacima–„bolje je da ćutimo i da se volimo, nego da pričamo o ljubavi. Bolje da verujemo nego da pričamo o veri. Bolje je da živimo nego da pričamo o životu”—navela je Milena Marković, govoreći o delima Stefana Savića, a dodala je i:

—Teme o kojima Stefan piše su mladalačke, teme nove generacije sa fejsbuka i interneta. Ovaj mladi čovek izuzetno zrelo razmišlja o svojoj generaciji, izuzetno realno, osvrćući se i na prošlost–vreme Nato bombardovanja ali i o sadašnjoj situaciji u Srbiji. Ne libi se da kaže šta misli, ne bežeći pri tome u satiru, nego prosto iznosi svoje misli, čak na neki način i filozofska promišljanja o životu, ljubavi, samoći. Ovo su knjige koje su pune poruka kako za mlade tako i za starije–da stanu i da se zamisle nad stvarnošću.

DSC_2954

Pesnik, Biljana Diković, osvrnula se na Stefanove početke književnog stvaralaštva koji su putem fejsbuka prokrčili put do čitalačke publike koja je svojim komentarima na napisano stavila mladom piscu do znanja da je na pravom putu i što se izbora tema i stila pisanja tiče. Kroz nekoliko godina sav njegov književni rad uobličio se u dve predstavljene knjige, i kako je istakla:

—Imao je želju da ljudi shvate da književnost nije samo ono što je napisano i izgovoreno već i ono što ona budi u ljudima. Stefan je to u potpunosti ispunio. Uspeo je da napravi takvu komunikaciju sa čitalačkom publikom na kojoj bi mu pozavideli mnogi poznati i slavni današnji pisci.

DSC_2978

Govoreći o svom radu, Stefan Simić je rekao:

— Ono što mene zanima je sadašnjost, projekcija budućeg, humanistička proza, međuljudski odnosi. Želja mi je da inspirišem ljude, posebno mlade ljude, tako da sam puno angažovan na gostovanjima po školama. U mojoj prozi koja je uglavnom socijalno angažovana ima dosta kritike na račun narkomanije, alkoholizma, sagledavanja nekih budućih problema koji nam tek predstoje kao što je problem s klimatskim promenama i slično. Osim toga, tu je i nekoliko ljubavnih priča. U našoj sredini postoji mnogo mladih pisaca kao što sam ja, ali, na žalost su marginalizovani. Ovo nije vreme za pisce nego za neke druge životne profile kao što su sportisti, političari i slično.

M.Nikolić

Apr 8, 2014 0 comments 337 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

„Spletka i ljubav” u Narodnom pozorištu

by Velimir Popovic Apr 8, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

spletka

U Narodnom pozorištu, utorak 8.aprila , na Velikoj sceni sa početkom u 20,00, biće izveden komad „Spletka i ljubav” F.Šilera u adaptaciji Nebojše Romčevića a u režiji Nemanje Ranković

Apr 8, 2014 0 comments 363 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DruštvoERO Pokloni

Poklanjamo knjigu Papijon

by Velimir Popovic Apr 7, 2014
written by Velimir Popovic 3 minutes read

naslovna nagradna igra 1

U saradnji sa Izdavačkom kućom Laguna danas vam poklanjamo knjigu Papijom, Anri Šarjera. Svi koji se u toku dana jave i tačno odgovore na nagradno pitanje koje se nalazi na kraju teksta, imaju mogućnost da postanu dobitnici knjige. Izvlačenje dobitnika će biti obavljeno u sredu, a dobitnik će biti obavešten o preuzimanju nagrade. Odgovore na postavljeno pitanje, koje se nalazi na kraju teksta, treba poslati na e-mail adresu: office@ero.rs.

papijon-anri_sarjer_v

PAPIJON, ANRI ŠARJER

Ukratko o knjizi 

Autobiografija čoveka koji je nevino optužen robijao u robijašnicama Francuske Gvajane i nakon deset godina pokušaja konačno uspeo da pobegne. Izvanredna priča o ljudskoj upornosti i istrajnosti.

Važni argumenti za prodaju

Ovaj roman je svetski bestseler i prodat je u više od 13 miliona primeraka. Po njemu je snimljen film 1973. godine sa Stivom MekKvinom i Dastinom Hofmanom koji je 1974. godine bio nominovan za Oskara.

Sadržaj

Anri Šarjer, zvani Papijon (Leptir) zbog tetovaže koju je imao na grudima, osuđen je u Parizu 1931. godine za ubistvo koje nije počinio. Od trenutka kada mu je izrečena kazna – doživotna robija koju će služiti u kažnjeničkoj koloniji u Francuskoj Gvineji – imao je samo jednu, opsesivnu misao: kako da pobegne. Nakon niza rizičnih ali neuspešnih pokušaja bekstva u godinama koje su usledile, Papijon je konačno bio prebačen na Đavolje ostrvo u ozloglašeni zatvor iz kojeg niko nikada nije pobegao – tačnije, niko pre njega. Bekstvo, koje je sam opisao do neverovatnih tančina, bilo je jedan od najneverovatnijih testova ljudske lukavosti, volje i istrajnosti.

Šarjer je svoju zaprepašćujuću autobiografiju objavio 1968. godine, više od dvadeset godina od svog konačnog bega. Papijon je u Francuskoj dočekan ovacijama, a u svetu, ova istinita, potresna odiseja o autorovom utamničenju i bekstvu tokom mučne decenije, odmah je osvojila sva priznanja.

 Drugi o knjizi

„Papijon je apsolutni heroj koji prkosi apsolutnom sistemu ugnjetavanja i istovremeno uspeva da mu uzvrati snagom volje, optimizma i častoljubljem kakvo može da se nađe samo među diplomcima Vest Pointa i pariskim lopovima.“ New York Times

„Životna lekcija o hrabrosti i smelosti.“ The New Yorker

Prethodno objavljeni naslovi

Ovaj roman je 1970. objavila Svjetlost, Sarajevo u prevodu Dobrile Stošić i Ivanke Marković.

 Biografija autora

Anri Šarijer, u podzemlju svojevremeno poznat kao Papijon, rođen je u učiteljskoj porodici u Ardešu 1906. godine. Po rođenju je Francuz, ali je umro kao Venecuelanac, zato što su tom narodu njegov pogled na svet i njegova reč bili važniji od njegovog sudskog dosijea. Konačno je pobegao iz zatvora u martu 1945. zajedno sa četiri kompanjona, a u Venecuelu stiže 1945. Tu će izgraditi svoj život od nule, upoznati svoju ženu, i doživeti nove neverovatne avanture. 1968. je napisao svoju autobiografiju za nekoliko meseci koju je objavio francuski izdavač Rober Lafon. Budući da je ova autobiografija romansirana, a da u to vreme nije postojala ova književna kategorija, povele su se mnoge polemike o verodostojnosti opisanih Šarjerovih dogodovština. To je samo uvećalo popularnost, knjiga je prodata u preko 13 miliona primeraka, a snimljen je i film. Kao odgovor na te polemike, Šarjer je 1972. objavio knjigu Banko koja govori o njegovom životu pre i posle izdržavanja zatvorske kazne, a zapravo se prava biografija ovog neverovatnog čoveka pojavila tek 33 godine kasnije sa, naravno, tuđim potpisom (Vansen Didije, Oslobođeni Papijon) i to je istorijska, sociološka i psihološka biografija Anrija Šarjera.

Nagradno pitanje glasi: Navedite imena dvojice glumaca koji su igrali u filmu koji je snimljen na osnovu knjige Papijon?

Odgovore slati na e-mail adresu:office@ero.rs

Apr 7, 2014 0 comments 778 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
HronikaUmetnost i kulturaVesti

Ambasada Norveške pomogla renoviranje dela KC Požega za potrebe GASI

by Velimir Popovic Apr 7, 2014
written by Velimir Popovic 3 minutes read

DSC_2801

U sklopu programa obeležavanja Dana opštine Požega, 7.aprila otvoreno je renovirano krilo Kulturnog Cetra Požega za potrebe Građanske alijanse, čije finansiranje pored Opštine Požega je pomogla i ambasada Kraljevine Norveške.

GASI (Građanska alijansa) po rečima njenog predsednika, Gorana Đukića je udruženje šest organizacija: FORCA (Forum Civilne Akcije), Požeške akcije žena, Društva za dečiju i cerebralnu paralizu, Centra mladih Roma Požega, Fusion Media i udruženja Beli Drim. Nastala kao napor u borbi za socijalnu inkluziju ugroženih i marginalizovanih grupa, GASI, pod novim krovom, ima priliku da započne efikasniji i racionalniji rad čiji je cilj rad svake od ovih organizacija u svojim domenima ponaosob a zajedničko finansijsko osnaživanje u svrhu ostvarivanja kvalitetnijeg života.

Na svečanom otvaranju novih prostorija, Goran Đukić je rekao:

— Ovo je jedan kontinuitet kojim Norveška Vlada pomaže našu zajednicu. Kraljevina Norveška je sa  svojim sredstvima prisutna u Požegi još od 2001. sa programom „Dečija kućica” i programom „Gradski centar” koji je realizovan do 2010. i bio namenjen pomoći izbeglim i raseljenim licima. Norveška Vlada je pomagala program „Žene to mogu”, koji je Požeška akcija žena ovde realizovala. Zajedno sa Nork Business Innovation Program, mi smo začetnici učeničkog preduzetništva ovde a i u regonu, zajedno s Kragujevcom i Suboticom. Taj progam je započet 2005. i ušao je u program svih proizvodnih škola u Srbiji. Zajedno sa Centrom mladih Roma iz Požega, još šest romskih organizacija iz Srbije, 2010. i 2011. uz podršku ambasade Kraljevine Norveške iz Beograda organizovan je program „Progres” namenjen unapređenju položaja Roma u ovih šest opština. Danas, kao finale ove saradnje, kada šest požeških organizacija okupljenih u ovu Alijansu dobija svoj prostor za rad i prostor gde će korisnici moći da rade i da zajedno ulažu napor u unapređenje svog položaja i bolji i kvalitetniji život.

Okupljene je pozdravio i predsednik Opštine Požega, Milovan Mićović, koji je izrazio zadovoljstvo zbog još jednog novog infrastrukturnog objekta i istakao ovaj projekat kao primer dobre saradnje lokalne samouprave, nevladinog sektora i donatora, u ovom slučaju ambasade Norveške.

DSC_2777

Prisutnima se obratio i zamenik ambasadora Kraljevine Norveške, gospodin Roger Jorgersen:

— Razlozi zašto samo podržali ovu inicijativu su mnogobrojni ali ono što nam je bilo važno ja da vidimo različite organizacije, korisnike i ideje, ujedinjene sa lokalnom samoupravom u sprovođenju ovog programa. Ovu inicijativu vidimo kao integraciju različitih socijalnih ustanova koje će se naći na ovom prostoru, a dodatna komponenta je njihova međusobna saradnja. Imamo visoka očekivanja od njihove međusobne saradnje i mnoge od ovih organizacija koje će ovde raditi, biće, kroz razne projekte, podržani od strane naše ambasade. Norveška ambasada je finansirala 100.000 evra u renoviranje ovog prostora . Od 2000.god. Kraljevina Norveška kroz ambasadu u Beogradu je investirala preko 250 miliona evra u različite projekte na teritoriji Srbije. Ovaj projekat je pomognut kroz budžetsku liniju koju zovemo „Jačanje civilnog društva u Srbiji” koji je uspostavljen pre tri godine i njegov cilj je upravo jačanje inicijativa poput ove. Ove godine za taj i još neke potprojekte u norveškoj ambasadi u Srbiji planirano je oko 3 miliona evra, a to je samo deo novca koji Norveška planira da utroši u Srbiji. Pored ovog projekta postoji i budžetski limit koji naša ambasada troši na saradnju sa Republikom Srbijom. Drago nam je da uživo vidimo rezultate ovog projekta koji su jako dobra osnova za buduću saradnju.

DSC_2789

U znak zahvalnosti, predsednik Udruženja za dečiju i cerebralnu paralizu, Dragica Lazić predstavnicima ambasade Kraljevine Norveške uručila je,kao znak priznanja za zalaganje i pomoć, zahvalnicu.

M. Nikolić

Apr 7, 2014 0 comments 400 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaUžice

Nemački jezik u školama u Užicu pod pokroviteljstvom Vlade Nemačke

by Velimir Popovic Apr 7, 2014
written by Velimir Popovic 2 minutes read

Slobodanka Mira Stanković Ćirović

Od oktobra 2012. u užičkim školama- Kralj Petar II i Gimnazija, posredstvom predsednice mesnog odbora Kola srpskih sestara Mire Stanković Ćirkovih i njenog sina Stanka Stanković Ćirkovića uspešno se ostvaruje projekat besplatnog učenja nemačkog jezika koji finansira Vlada Nemačke. Gospodin Stanko Stanković Ćirković, koji odlaskom u inostranstvo nije zaboravio svoj rodni grad i uz angažovanje svoje majke, predsednice Kola srpskih sestara i sestara članica, kao i zainteresovanih škola, pokrenuo je ovu akciju u saradnji sa zainteresovanim školama u gradu i nadležnim institucijama u Nemačkoj- Vladom Nemačke, Ministarstvom kulture Nemačke i Ministarstvom inostranih poslova Nemačke. U četvrak, 10. aprila u 13, 30 časova u Osnovnoj školi Kralj Petar Drugi, upriličiće se svečani susret učenika ove škole i inicijatora akcije i tim povodom majci i sinu –Miri i Stanku Stanković Ćirković, biće uručena svečana zahvalnica kao znak priznanja za angažovanje i zalaganje za iniciranje i implementaciju ovog značajnog projekta.

Ovaj program (DSD– Deutsche Sprach Diplom, diploma nemačkog jezika) sastoji se u povezivanju nastave nemačkog u školama koje su deo mreže škola DSD i omogućava učenicima da posle položenog ispita budu deo obrazovnog sistema Nemačke i nastave studije na nekom od nemačkih univerziteta.

Ispit koji je organizovan od strane centralnog tima u Nemačkoj polaže trenutno više od 14 000 učenika godišnje, sa tendencijom porasta broja zainteresovanih škola na svih pet kontinenata. Pripreme i većina materijala za učenje i polaganje ispita za škole u programu su besplantne, jer se program finansira iz budžeta vlade u Berlinu.

Nastavni kadrovi iz obe naše škole, Kralj Petar II i Gimnazije već su ušle u program obuke a školama je isporučen izvestan broj udžbenika i opreme uz pomoć koji se budući nosioci DSD diplome spremaju za ispite.

U Srbiji, ispit za nemačku Diplomu prvog stepena (DSD nivo A1/ B1) prvi put će se polagati u martu.

M. Nikolić

Apr 7, 2014 0 comments 387 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
KošarkaSport

Seniori Play Offa slavili u gradskom derbiju

by Velimir Popovic Apr 7, 2014
written by Velimir Popovic 3 minutes read

naslovna playoff

Seniori Play Offa slavili su u malom gradskom derbiju protiv OKK Užica sa 71:64 (17:16,17:19,23:13,14:16).

U duelu ekipa učitelja Sretena Đurića i učenika Dragana Panića koji su nekada zajedno sarađivali slavio je stariji i iskusniji ućitelj. Bila je to zanimljiva utakmica u kojoj je OKK Užice igralo bolje u prvom poluvremenu i imalo poen prednosti. U prvom poluvremenu, a potezima i u drugom delu iskusni Dragan Ćitić je držao mladim igračima obe ekipe čas košarke, po pitanju želje, htenja i borbenosti. Play Off je uspeo donekle da zaustavi raspoloženog Ćitića i zasluženo slavi. U strelce su se u Play Offu upisali Milovanović i Karaklić sa 6,Valjarević sa 4, Skoković sa 6, Milenković sa 11, Todorović sa 10, Arsenović sa 28 poena. U Užicu u strelce su se upisali Radović sa 2, Goronjić sa 6, Vukomanović sa 11, Jezdimirović sa 13, Ćitić sa 32 poena.

U narednom kolu Play Off gostuje ekipi Železničara u Lajkovcu.

Kadeti Play Off1 su kao i seniori savladali ekipu OKK Užica, ali na gostujućem terenu i mnogo lakše. Rezultat je bio 51:74 (11:16,10:21,14:23,16:14).

Kadete je do pobede vodi kapiten Moljević sa 25 poena, Miličević je dao 14, a Pavlović 9. U poraženoj ekipi bolji od ostalih bio je Plavšić sa 23 poena.

Kadeti Play Offa su ovom pobedom završili regularni deo takmičenja i sada ih očekuje finalni turnir na kojem pored Play Offa učestvuju Mileševac iz Prijepolja, Student iz Valjeva i ekipa Šabca.

Kadeti Play Off2 su bili bolji od ekipe Klika u Arilju rezultatom 58:68 (18:14,7:17,16:12,17:25).

Do nove pobede Play Off su vodili Ćubić sa 22 poena, Đunisijević sa 17 i Stanković sa 12 poena. U ekipi Klika bolji od ostalih bio je Samurović sa 25 poena.

U Regionalnoj ligi pioniri Play Off 2 zabeležili su dve pobede. U odloženoj utakmici savladali su Mladost u Lučanima rezultatom 42:66 (9:22.13:19,9:18,11:7). U strelce u Play Offu su se upisali Šapić sa 14, Delić sa 12, Čubić sa 11, Topalović sa 8, Lazarević sa 12, Jovanović sa 3, Bukvić sa 5, Mirković sa 3, Stevanović sa 1 poenom.  U poraženoj ekipi bolji od ostalih bio je Milosavljević sa 15 poena.

U redovnom kolu Play Off2 je zabeležio pobedu u Ivanjici rezultatom 42:79 (7:24,10:20,13:21,12:14).

U Play Offu u strelce su se upisali Šapić sa 11, Delić sa 8, Čubić sa 14, Jović sa 2, Topalović sa 2, Lazarević sa 30, Bukvić sa 4, Stevanović  sa 15 poena. U ekipi Ivanjice bolji od ostalih bio je Veđić sa 13 poena.

Pioniri Play Off1 izgubili su od ekipe Klika rezultatom73:96 (13:26,16:22,19:24,24:27).

U Play Offu u strelce su se upisali Nestorović sa 30, Milović sa 17, Cvetković sa 13. U Kliku najefikasniji je bio Vitorović sa 26 poena. U narednom kolu Play Off 1 gostuje ekipi OKK Užica, a Play Off 2 ekipi Klika u Arilju.

Izvor: KK Play Off

Apr 7, 2014 0 comments 416 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaPolitikaUžice

Konkurs za izbor direktora Gradskog kulturnog centra

by miroslav_ostojic Apr 6, 2014
written by miroslav_ostojic 1 minutes read

gkc naslovnaНа основу члана 21. и  27. Статута Градског културног центра у Ужицу, члана 35. и 36. Закона о култури и одлуке Управног одбора I број  03–11-3/14 од 24. марта 2014.

Управни одбор

ГРАДСКОГ КУЛТУРНОГ ЦЕНТРА У УЖИЦУ

расписује

КОНКУРС

За избор директора Градског културног центра

 

 

За директора Градског културног центра бира се лице које испуњава следеће услове:

–  високу стручну спрему друштвеног смера

–  пет година радног искуства

–  знање једног светског језика и познавање рада на рачунару и

–  искуство у реализацији активности из области културе

 

Директор Градског културног центра бура се на период од 4 (четири) године.

Пријава са доказима о испуњености услова подноси се на адресу: Градски културни центар, Трг Светог Саве 11, 31 000 Ужице, са назнаком „Конкурс за директора“,  у року од 15 дана од дана објављивања овог конкурса у листу „Данас“, листу „Вести“, порталу ero.rs, као и на сајтовима Националне службе за запошљавање и Градског културног центра,

Уз пријаву кандидат подноси:

–          Оверену фотокопију дипломе о завршеној високој стручној спреми стеченој  на једном од факултета друштвених наука

–          Радну биографију

–          Прилоге којима доказује стручне, организационе и друге квалитете

–          Потврду о радном искуству и стажу

–           Уверење да није осуђиван, односно да не постоји забрана обављања послова директора Градског културног центра

–          Уверење о држављанству

–          Извод из матичне књиге рођених

Посебан услов прописан чланом 36. Закона о култури:

–          Четворогодишњи план унапређења рада Градског културног центра

Неблаговремене и непотпуне пријаве неће се разматрати.

Ближа обавештења могу се добити на телефон 031/601-535 или лично у Градском културном центру

Apr 6, 2014 0 comments 534 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
RukometSport

Rukometaši Užica u nedelju gostuju u Bajinoj Bašti

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

Omladinski rukometni klub Užice u nedelju, 6. aprila od 20 časova u okviru osmog kola Druge rukometne lige Zlatibor igra u Bajinoj Bašti sa ekipom RK Hidroelektrana.

 

Apr 4, 2014 0 comments 438 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Dogodilo se na današnji danHronikaVesti

Obeležavanje dana opštine Požega

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

U Požegi će u ponedeljak, 7. aprila u 12 časova u Kulturnom centru biti održana Svečana akademija povodom obeležavanja Dana opštine Požega i dodela opštinskog priznanja.

Dok će istog dana u 11. časova na spratu Kulturnog centra Požega biti otvorene prostorije GASI – Građanske alijanse za socijalnu inkluziju na rekonstruisanom spratu Kulturnog centra Požega u prisustvu predstavnika Ambasade Kraljevine Norveške

 

Apr 4, 2014 0 comments 551 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Gradska biblioteka: Predstavljanje knjiga Stefana Simića

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

U Gradskoj biblioteci u Užicu u ponedeljak, 7. aprila u 18 časova biće održano književno veče razgovori sa Stefanom Simićem i predstavljanje knjiga „Odjeci ljudskog” i ”Pustite nas”.

U programu učestvuju Milena Marković, Biljana Diković, Anđela Maksimović, Goran Mitrašinov i učenici Srednje tehničke škole „Radoje Ljubičić” iz Užica.

Apr 4, 2014 0 comments 391 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
ArhitekturaDešavanjaUžice

Narodno pozorište Užice:izložba „Savremena arhitektura Srbije 1968. godine”

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

Narodno pozorište Užice i Akademija arhitekture Srbije organizuje izložbu „Savremena arhitektura Srbije 1968. godine” koja će biti otvorena u Narodnom pozorištu u Užicu u utorak, 8. aprila u 13 časova. Izložba je deo manifestacije „Dani moderne arhitekture Užice 2014. godine”.

Reč je o obnovljenoj izložbi Savremena srpska arhitektura koja je 1968. godine održana u Salonu muzeja savremene umetnosti u redakaciji arhitekte Mihajla Mitrovića, a danas priređenu od od strane Akademije arhitekture Srbije. Na izložbi su prikazana arhitektonska dela koja su sagrađena u našoj državi početkom šezdesetih godina 20. veka.

Izložba će biti otvorena od 8. do 15. aprila od 14 do 19 časova.

Apr 4, 2014 0 comments 519 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaNaukaUmetnost i kultura

Predstavljanje knjige Miodraga Milanovića: Pisani izvori i komentari o povesti Srba sa hronologijom

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 4 minutes read

naslovna

U Gradskoj biblioteci u Užicu u četvrtak, 3. aprila predstavljena je knjiga Miodraga Milanovića, Pisani izvori i komentari o povesti Srba sa hronologijom.

Publicista Miodrag Milanović strukturalni antropolog, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Autor je brojnih stručnih i naučno-popularnih članaka, eseja i feljtona objavljenih u dnevnoj štampi i časopisima, kako u Srbiji tako i u inostranstvu, sa temama iz drevne srpske istorije i mitologije, religije i antropologije.

Knjiga pomalo čudnog, a možda na prvi pogled i nerazumljivog naslova, u stvari na osnovu brojnih istorijskih izvora otkriva i govori o širokoj rasprostranjenosti srpskog naroda u dalekoj prošlosti. Na ovaj način autor je u svojoj monografiji mnogobrojne izvode poznatih svetskih istoričara objavio i omogućio da ugledaju svetlost dana, jer o mnogima gotovo da nema pomena u dosadašnjoj srpskoj istoriografiji.

—Mnogobrojna pisana istorija je zaboravljena.  Na snazi je bila istorija bazirana na Nemanjićima i Srednjem veku, a mi znamo da je pre toga Srbijom oko 200 godina vladala dinastija Vladimirovića i da je još pre toga bilo i drugih dinastija koje su spomenute i opisane u istorijskim izvorima. Srpska istorija je pisana pod bečko-berlinskim diktatom, odnosno za germanske istoričare za koje Sloveni i Srbi nisu bili istorijski narod, to je otprilike pisano tako da oni ne zaslužuju svoje mesto u istoriji, da su na plemenskom nivou. Međutim to je prihvaćeno i kod nas, pa naše istorije počinju od 7. veka jednom rečenicom: „Srbi su došli na Balkan u 7. veku”, a šta je bilo pre toga, gde su bili, to se ne spominje. U knjizi spominjem nekoliko vrlo značajnih istoričara, ali nažalost te knjige su uglavnom uništene bombardovanjem Narodne biblioteke u Beogradu u Prvom i Drugom svetskom ratu, sravnjena je sa zemljom zato što se tu nalazilo sećanje jednog naroda—kaže autor Miodrag Milanović.

IMG_8539 copy

Koren srpskog imena:

—Srpska istorija i srpsko ime su izuzetno stari. Naime prvi pomen srpskog imena nalazimo u vedama, to su spevovi koje su pisali indoevropljani, a koje su sačuvali Dravidi u Indiji. Volter Vist, austrijski lingivista i antropolog spominje vojskovođu koji se zove Srbinda, odnosno naš Srbenda i direktno njegovo ime povezuje sa Srbima i sa brojnim srpskim toponimima u Indiji, Azerbejdžanu, na Iranskoj visoravni. Što se tiče samog korena srpskog imena srb ja sam došao do podatka, zahvaljujući doktorskoj disertaciji iranskog profesora sa Harvarda Darahašanija koji je izuzetno poznat u svetu, da je srb odnosno osnovica saur, surb, sorb da se odnosi na izuzetno drevan narod Srba. U prvom delu knjige u širim izvodima donosim njegovu doktorsku disertaciju. Najstariji pomeni pored Srbinde imamo u zapisima u kamenu koji su sačuvanu na nekim objektma koji su podizani u Rimskom carstvu ili na grobljima i tako dalje. Najstariji zapis je iz 446 godine p.n.e. i srpsko ime se na starogrčkim spomenicma beleži kao serbelies, surbis, surblios, sarbanda i tako dalje.

O našoj istoriji tek treba da se piše i govori, jer je mnogo toga neotkriveno i zataškano.

—Srpska istorija je neverovatno bogata, nema poznatijeg evropskog istoričara koji nije obradio pitanje Srba bio od Engleza, Francuza, a da ne govorim da su u tome bili revnosni Poljaci. Ali nekim našim usudom je neko namerno pokušao da je zaboravi, a u tome vidim političke uzroke. Ovu knjigu sam namenio budućim istraživačima srpske istorije jer je sve ove izvore relativno naći zahvaljujući guglu, a i svaka veća evrospka biblioteka ima te knjige u elektronskoj formi. O srpkoj istoriji tek treba da se piše, jer je zaista bogata i kranje je vreme da srpska deca uče o srpskim vladarima, bar onoliko koliko uče o rimskim—rekao je Milanović.

U knjizi se može pročitati šta su o Srbima pisali Kaj Plinije Mlađi, Klaudije Ptolomej, Jordanes, Jovan Efeški, Mavrikije, Pavle Đakon, Teofan, Bavarski geograf, Al Masudi, Al Bekri, Konstantin Porfirogenit, pop Dukljanin, Saks Gramatik, Mavro Orbini i drugi. Autor je oko 2000 citata preveo sa grčkog, latinskog koji govore o Srbima, a u koje je mali broj ljudi imao uvid, sa komentarima najpoznatijih svetskih istoričara. U knjizi ćete pronaći mnogo toga zanimljivog i o srpsko–ruskoj vezi, da se iz imena Srba izvode Sloveni i još mnogo toga važnog i novog za naučiti.

„Pisani izvori ispravljaju nepravdu, donoseći citate i komentare iz zavidnog korpusa istoriografskih izvora, zaboravljenih svedoka bogate srpske istorije. Konačno, su u punom sjaju izvučeni na svetlo dana, postajući time kamen temeljac i putokaz svim budućim istraživanjima izuzetno bogate drevne istorije Srba” –piše Ognjenka Mihajlović.

M. H.

Apr 4, 2014 0 comments 423 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Komedija „Prevaranti”:svakodnevni humor na pristojan način

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 3 minutes read

DSC_2551

U okviru proslava Dana opštine Požega, 3. aprila u sali Kulturnog centra, imali smo priliku da pogledamo komediju „Prevaranti” po tekstu i u režiji Vide Crnčević Basara, a u izvođenju glumaca beogradskog Narodnog pozorišta. Svoje glumačko umeće prikazali su Milorad Mandić Manda, Ljiljana Blagojević, Kalina Kovačević i Sonja Knežević.

Radnja ovog komada odvija se u nekim prošlim vremenima kada su banje bila mondenska mesta na koje se išlo kako na odmore tako i drugim povodom. Ovo drugo iskoristila su dva para prevaranata koji se nakon dugogodišnjeg džeparoškog i prevarantskog života slučajno sreću u jednoj od naših banja. Ne znajući jedni za druge, ne sluteći da se i jedni i drugi bave istim poslom i žive istim načinom života, kuju tajne planove kako jedni druge da prevare. Bračni par koga igraju Milorad Mandić Manda i Kalina Kovačević se dogovaraju da se predstave kao brat i ucveljena sestra, ostavljena na dan venčanja, koja je zbog toga doživela nervni slom i počela da muca, a pri tom deca bogatog trgovca. Drugi par, Ljiljana Blagojević i Sonja Knežević se grade kao bogata udovica i njena družbenica koje podmeću kao slučajno izgubljen izveštaj iz banke na kome se vidi gomila cifara kao dokaz bogatstva. U nastojanju da jedni od drugih dobiju izmišljeni novac, uz usputne priče, prikaze svojih karaktera, detalja iz prošlosti, dospevaju u stvaran svet u kome se pojavljuje lik, kome nezavisno jedni od drugih duguju novac pozajmljen uz visoku kamatu, i razotkrivaju se međusobno. Veze između parova pucaju i obrazuju se dva nova para koji se opet razilazi novim putevima i starim zanatom.

DSC_2706

Četvoro vrhunskih glumaca naše televizijske, filmske i pozorišne scena pružilo je publici mogućnost da uživa srazmerno očekivanjima. Preterana očekivanja od gestikulacije i gegova koje bi publika mogla da pretpostavi u najavi „urnebesna komedija” ovom prilikom izostaju jer je sve svedeno na jedan razuman i širokom krugu ljudi dostupan humor sa tekstom koji u velikom broju slučajeva kopira i prepisuje uobičajene šale i dogodovštine iz komšiluka ili sa ulice. Više puta, aplauzom prekidan komad pokazuje da je publika prepoznala samu sebe u ulogama koje su glumci tumačili i glumcima i autoru teksta stavila do znanja da je sve to poznato, uobičajeno i prihvatljivo u svakodnevnoj retorici i obrascima ponašanja. Čak i lik travara Jove koji ne vidimo na sceni, kroz glumačko umeće nasmejao se u lice naivnosti svih onih koji na volšeban način očekuju ozdravljenje od raznih tipova boljki a pri tome bivaju prevareni na žargonski način.

Lik koji tumači Ljiljana Blagojević koja svojom pojavom ne unosi preteranu  dinamiku nego smiruje i radnju i smanjuje mogućnost da dijalozi i moguća scenska igra dostignu nivo grotesknog prikaza situacija i ličnosti. S merom i ukusom, ona dovodi radnju kao i igru svojih partnera na sceni na jednu smirujuću tenziju. U tome joj na svoj način pomaže i Kalina Kovačević, tumačeći ulogu priglupe supruge, ali odličnog džeparoša koja na kraju i nadmudruje svog muža, uz svu mogućnost verbalnog razigravanja koje tekst pruža ipak to radi na jedan ozbiljniji način, bez trunke preterane artikulacije. Oni koji svojom igrom doprinose živosti koju publika naviknuta na uloge sa televizije i filmova očekuje očekuje i na pomen imena, Milorad Mandić Manda ovog puta to rade na nešto smireniji i ukusniji način, te bi se za Mandića moglo reći da je i ozbiljan u odnosu na svoje uloge koje se prepričavaju ili gledaju bezbroj puta na YouTube. Za Sonju Knježević bi se moglo reći i da svojim likom i nosi najjaču notu izvornog, zdravog smeha.

DSC_2730

Smeh ne nedostaje, to je sigurno, za sve one koji vole lagano provedeno veče uz komediju. Kostimi živih boja, scenografija koja pruža utisak letovališta, crvene boje, doprinose opštoj živosti i radnje i likova. Bez napora, lagano i bez preterivanja, svakodnevni humor i poznate doskočice doprinose da predstava bude prihvatljiva najširem krugu publike.

M.Nikolić

Apr 4, 2014 0 comments 449 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

„Snežana i sedam patuljaka” u Narodnom pozorištu

by Velimir Popovic Apr 4, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

1463911_800676436613311_1320458326_n

U Narodnom pozorištu u petak, 4. aprila na Maloj sceni sa početkom u 18 časova biće izvedena dečja predstava „Snežana i sedam patuljaka”, po motivima bajke i tekstu Ljubivoja Ršumovića, a u režiji Branka Popovića.

 

Apr 4, 2014 0 comments 357 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Trnova ružica u Narodnom pozorištu

by Velimir Popovic Apr 3, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

Na Maloj sceni Narodnog pozorišta u četvrtak, 3. aprila u 18 časova biće izvedena predstava Trnova ružica, Spasoja Ž. Milovanovića, a u režiji Nemanje Rankovića.

Apr 3, 2014 0 comments 312 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Komedija „Prevaranti” u Kulturnom centru Požega

by Velimir Popovic Apr 3, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

490x370_prevaranti-predstava1

U sklopu obeležavanja Dana opštine Požega, u četvrtak, 3.aprila u 20 časova u Kulturnom centru Požega na programu je pozorišna predstava „Prevaranti”.

Komedija čija se radnja odigrava tridesetih godina XX veka u jednoj od banja u Srbiji, tadašnjem mondenskim odmaralištima u kojoj se sreće čudna družina prevaranata: muž i žena se predstavljaju kao brat i sestra i dve gospođe u najboljim godinama koje su odabrale da budu grofica–udovica i njena „družbenica”. Džepareći i varajući bogatu klijentelu nailaze jedni na druge.

Igraju: Milorad Mandić Manda, Ljiljana Blagojević, Kalina Kovačević i Sonja Knežević. Režija i tekst : Vida Basara

Karte se mogu kupiti na biletarnici Kulturnog centra Požega, od 10 do 13 časova po ceni od 500,00 dinara.

Apr 3, 2014 0 comments 310 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Muzika

Miša Blam i Dule Jovanović u Gradskoj galeriji Požega: Night live jazz!

by Velimir Popovic Apr 3, 2014
written by Velimir Popovic 5 minutes read

DSC_2213

U Gradskoj galeriji Požega u  organizaciji Kulturnog centra Požega, Narodne biblioteke i Gorana Živanovića, rok publiciste iz Požege, koncertom džez muzičara Miše Blama (kontrabas) i Duleta Jovanović (klavir), na najlepši način poklonili su sugrađanima istinsko uživanje u korenima savremene muzike.

Povod za ovaj koncert, pored svečanosti povodom Dana opštine Požega koji je počeo izložbom Aleksandra Dimitrijevića, a nastavio se ovim koncertom renomiranih svetskih džez muzičara sa prostora Srbije, je i obeležavanje pet decenija scenskog nastupa Mihajla Miše Blama i promocija monografije o istoriji džez muzike u Srbiji. Kako je sam istakao, uz monografiju i CD, brojne koncerte koje će organizovati, Miša Blam se odlučio da svoju slavljeničku godinu počne baš koncertom u Požegi. Istovremeno, ovo je bila i prilika da se promoviše najnovija knjiga o istoriji džeza u Srbiji, koju je ovom prilikom predstavio njegov dugogodišnji prijatelj i saradnik kompozitor Milan Milovanović. On je, uz osvrtanje na početke, opstanak i razvoj džeza na prostorima Srbije deleći njenu istorijsku sudbinu rekao:

—Kroz naš  period suživota i trajanja, Miša Blam i ja smo dugi niz godina promišljali ši šta bi to bilo interesantno da predstavimo ovom narodu– šta jeste, šta je bilo i šta je to što posedujemo. Miša Blam kao pasionirani i najširi mogući istraživač u raznim poljima muzike koju interpretira je dugo vremena sa prilježnom pažnjom, zaista usrdnom i dragocenom napravio jedno čudo koje se zove– knjiga o počecima džeza u Srbiji! Džez u Srbiji ima svoje korene koji sežu do samog nastanka džez muzike u svetu i po tome ne zaostaje ni za jednim ni američkim niti svetskim gradom. I što je najinteresantnije, taj početak i razvoj džeza nije bio orijentisan, kako bi se moglo očekivati, samo na prestonicu, nego i na mala mesta širom Srbije, jednako dobro se svirao i u centru i u unutrašnjosti.

DSC_2172

Miša Blam i Dule Jovanović su ovom prilikom izabrali repertoar džez muzike širokog spektra- od Satin Lady, preko Green Dolphin Street, Mona Lise legendarnog Nat King Cola, Black orpheus, ne zaboravljajući ni obradu muzičkih hitova iz starih, zaboravljeni filmova, kompoziciju iz repertoara Bossa Nova, pa čak, po Mišinoj najavi i kompozicija koje su omiljene i Žiki Šarenici. Na momente prepuštajući se improvizaciji koji su sastavni deo obeležje Blamove muzičke interpretacije, uz pratnju Duleta Jovanovića, ova dva vrsna majstora džeza, publiku u Gradskoj galeriji Požega podsetili su na same početke muzike kada je bila bitna emocija i vrednost muzičkog stvaralaštva se merila jedino i isključivo– uživanjem kako stvaraoca tako i slušaoca.

DSC_2171

Na pitanje da li je prvi put u našim krajevima, Miša Blam je odgovorio da je i ranije dolazio, još u doba kada se putovalo pokojnom „Jugoslavijom” drugom vrstom povoda.

Osvrćući se na muzičke pravce kao i opredeljenja publike za rokere, džezere, bluzere…, rekao nam je:

— Rok je najmlađi oblik muzike. On je, zapravo, u izvorištu vezan za bluz, pa na neki način i džez je vezan za bluz. Na kraju krajeva, svi imaju istu mamu samo su se drugačije razvili. U biti, sva muzika se deli na dve vrste: na dobru i lošu! Tako, naći ćete segmente svakakve muzike i u onom što zovemo narodnom muzikom, a kao najautoritativnija i najstarija, glavna mama, to je klasika.

Postoji li razlog zašto ste se opredelili baš za džez i baš za kontrabas?

— Za džez sam se opredelio relativno kasno. Ja sam dete klasike. Još sedamdesetih sam upoznao one pitkije žanrove džeza kao što je diksilend, gde sam pronašao ono što mi klasika nije dala– ličnu kreativnost, ličnu slobodu..Tako sam mogao da se upustim u borbu sam sa sobom, a ne da budem samo timski igrač i onda sam rešio da se bavim džezom. A da biste mogli da se bavite muzikom, daleko pre toga morate da savladate neki instrument. Tako sam ja od svoje četvrte godine svirao violinu, pa od šeste– klavir. a kontrabas počeo u  trinaestoj godini i to je kao neka vrsta istorije. Ostalo je došlo po sebi.

Koliko dugo sarađujete sa Duletom Jovanović?

— Dule i ja tečemo zajedno već decenijama. Još preko naših roditelja koji su se družili, tako da se znamo napamet, i jako mi je lepo da radim s njim, ne ističući ovo kao jednu vrstu mazohizma!

Šta vas je navelo da se bavite pisanjem knjiga o džezu?

— Ne pišem ih zato što mislim da će to nekog da interesuje. Ja sam  na žalost, jedini koji to radi i ostavljam tragove nečega što nije istraženo kod nas. To će, nesumnjivo, da pomogne otkrivanju istorije, kulture u Srbiji. Koliko je to, bez namere proizvelo interesovanja dovoljno govori i podatak da je to jedina knjiga o džezu koja je rasprodata u oba izdanja.

DSC_2188

Govorili ste u više navrata da je vreme prohibicije u Americi zlatno vreme džeza. Šta nedostaje sadašnjem vremenu, osim što se svi žale na nedostatak novca?

— Sigurno ne bi trebalo uvesti zabranu točenja pića! Vreme prohibicije je na jedan volšebno čudesan način porodilo, verovatno, najudarnije džez muzičare u istoriji. Sad, tu treba tražiti dublje kulturološke i sociološke razloge, ali prštalo je od klubova koji su možda i bili paravan za točenje pića u kojima se stvarao i svirao džez. Kad pogledate imena koja su tad vladala džez scenom to je neponovljivo i neverovatno, zaista neverovatno! A sad i primedbe o novcu- koja to kultura još traži novac?! Nijedna. Trenutno, u Srbiji ima veliki broj klinaca koji su se vratili iz Graca, Berklija, Berna sa završenim fakultetima. Skoro sam rekao jednom političaru da ću mu organizovati demonstracije nezaposlenih, mladih džez muzičara ispred Vlade, ne bi li počelo da se radi na tome da se osnuje još jedan Big Bend orkestar. Nismo naivni na tu temu. Možda u Srbiji nema dovoljan broj klubova u kojima se svira džez kao konstanca, ali, imamo jako dobre muzičare koji lutaju Srbijom, sviraju, traže svoje mesto pod suncem..

Koja je to osobina iz mentalnog sklopa čoveka dominantna da bi se opredelio za bavljenje džezom?

—Mazohizam! Jedino to objašnjava bavljenje nečim što ne donosi novac!

M. Nikolić

Apr 3, 2014 0 comments 297 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Noje

by Velimir Popovic Apr 2, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

noah

SALA 1

Od 27. marta do 9. aprila

u 20 časova

cena ulaznice: 300 dinara

Žanr: Drama, avantura

Reditelj: Darren Aronofsky

Scenario: Darren Aronofsky, Ari Handel

Uloge: Russell Crowe, Jennifer Connelly, Ray Winstone, Emma Watson, Anthony Hopkins, Logan Lerman

Inspirisan epskom pričom o hrabrosti, požrtvovanju i nadi, reditelj Daren Aronovski (“Izvor života”, “Crni labud”, ”Rvač”) nam na veliko platno prenosi svoju adaptaciju večne priče o Noju. Dobitnik Oskara, Rasel Krou igra ulogu čoveka izabranog za neverovatnu misiju spasavanja od apokaliptične poplave koja će uništiti svet. Nikada ranije nije ova priča o Noju ispričana na velikom platnu sa takvom živošću, pozivajući publiku da iskusi ove neverovatne događaje kroz oči i emocije Noja i njegove porodice, dok prolaze kroz strah i veru, uništenje i trijumf, poteškoće i nade.

Apr 2, 2014 0 comments 308 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Lepotica i zver

by Velimir Popovic Apr 2, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

christophe_gans__la_belle_et_la_bete_16_9_hd_wall_by_gloripeace-d6ws0kd

SALA 2

Od 3. do 9. aprila

u 19 časova

cena ulaznice: 250 dinara

Žanr: fantazija, romansa, triler

Režija: Christophe Gans

Scenario: Christophe Gans, Sandra Vo-Anh

Uloge: Vincent Cassel, Léa Seydoux, André Dussollier

Zemlja produkcije: Francuska

Jezik: francuski

Trajanje: 112 min

Trejler: http://www.youtube.com/watch?v=TBKQvJJCNiY

Sinopsis:

Gansov scenario baziran je na najranijoj poznatoj verziji tradicionalne bajke iz zbirke Gabrijel-Suzan Vilnev La Jeune Ameriquaine et les Contes Marins (Mladi Amerikanac i morske priče) iz 1740. godine. Neobično je što se u njoj pojavljuje veoma surova zver. Reč je o višeslojnoj bajci za decu i odrasle koja govori o snazi snova i sukobu ljubavi i materijalnih vrednosti, zbog čega je izuzetno aktuelna i danas.

Apr 2, 2014 0 comments 667 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Gospodin Pibodi i Šerman 3D

by Velimir Popovic Apr 2, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

8641-Plak

SALA 1

Od 3. do 9. aprila

u 16 časova

cena ulaznice: 250 dinara

Žanr: animirana avantura, komedija, sinhronizovan, 3D

Trajanje: 92 min.

Premisa: Istorija im je za petama

Glavne uloge u sinhronizaciji: Svetislav – Bule Goncić, Radoslav Milenković, Jasmina Avramović, Jadranka Bugarski, Marko Marković, Milan Antonić, Jelena Stojiljković, Marija Simović, Vasilije Prvulović

Glavne uloge: Taj Barel (Ty Burrell), Maks Čarls (Max Charles), Stiven Kolbert (Stephen Colbert)

Scenario: Džej Vord (Jay Ward), Kreg Rajt (Craig Wright)

Režija sinhronizacije: Dragan Vujić Vujke

Režija: Rob Minkof (Rob Minkoff)

Gospodin Pibodi je poslovni gigant, pronalazač, naučnik, laureat Nobelove nagrade, gurman, osvajač olimpijske medalje i genije, koji je uz to, sasvim slučajno – pas. Zahvaljujući superiornoj inteligenciji, gospodin Pibodi uspeva da ostvari neverovatne stvari, ali je običnim ljudima nekada teško da se nose s njim – ili da shvate o čemu on priča. Šerman, dečko koga je usvojio, jedini mu predstavlja izazov. Naime, ako dečak može da usvoji psa, zašto pas, pri tome najpametniji pas na svetu, ne bi mogao da usvoji dečaka? Gospodin Pibodi posvećuje se Šermanu, zahvaljujući kome uči jednu stvar koju i genijalci teško mogu da shvate, a to je roditeljstvo. Kada se u priču umeša i vremeplov Vejbek, počinje nesvakidašnja avantura najdarovitijeg psa na svetu i malo manje pametnog dečaka na putu kroz istoriju čovečanstva.

Apr 2, 2014 0 comments 285 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Berza

Privredni Registar

Srpska kafana Užice

Više info
sesta brzina
Auto skole

Šesta brzina

Više info
Caninus
Stomatološke ordinacije

Stomatološka ordinacija Caninus

Više info
baletski studio mage magazinović
Plesne skole

Baletski studio Maga Magazinović

Više info

Agropromet

Više info

Skorašnji članci

  • Kvalitet vode i mere bezbednosti na plaži reke Đetinja Jul 11, 2025
  • Rastući broj požara u Užicu: Ljudski faktori i strategije prevencije Jul 11, 2025
  • Napredni Hologic uređaj za sveobuhvatne zdravstvene provere Jul 10, 2025
  • Prognoza vremena za Srbiju: Očekujte promenljive uslove sa vetrovitim intervalima Jul 10, 2025
  • Avanture na Zlatnoj Gondoli: Otkrijte letnju magiju Zlatibora Jul 9, 2025

Pretraga

  • +381 65 3808 093
  • info@ero.rs

Vesti

  • Politika
  • Region
  • Privreda
  • Ero digital
  • Društvo

Privredni Registar

  • Auto
  • Turizam
  • Poslovni svet
  • Građevinarstvo
  • Zdravlje i medicina

Marketing

  • Uslovi korišćenja
  • Polisa privatnosti
  • Privredni Registar
  • Vesti i informacije
  • Reklamiranje
  • Kontakt

Mesečni bilten

ERO.RS © All rights reserved

Izrada sajtova Užice

Hosted by WPS.RS

Facebook-f Instagram Twitter Linkedin
ERO
  • Početna
  • Vesti
  • Privredni Registar
  • Užice
  • Sport
  • Privreda
  • Društvo
  • Galerija
  • Ero Digital