Užice, RS
26°
Fair
21h22h23h0h1h
22°C
20°C
19°C
18°C
17°C
Užice, RS weather forecast ▸
Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
  • Početna
  • Vesti
    • Dogodilo se na današnji dan
    • Hronika
    • Politika
    • Region
  • Privredni Registar
  • Užice
    • Arhitektura
    • Dešavanja
    • Dostignuća
    • ERO priča
    • Istorija grada
    • Legende
    • Rekli su o Užicu
    • Užičani u svetu
    • Znameniti Užičani
  • Sport
    • Atletika
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Rukomet
    • Tenis
    • Ostali sportovi
  • Privreda
    • Ekonomija
    • Industrija
    • Korisno
    • Poljoprivreda
    • Putevi
    • Turizam
  • Društvo
    • ERO Pokloni
    • Film i TV
    • Muzika
    • Nauka
    • Priroda
    • Umetnost i kultura
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
  • Galerija
  • Ero Digital
    • E-škola
    • IT novosti
    • Kursevi
    • Obuke
    • Sertifikati
    • Stipendije
    • Tehnologija
  • Užice, RS
    26°
    Fair
    21h22h23h0h1h
    22°C
    20°C
    19°C
    18°C
    17°C
    Užice, RS weather forecast ▸
  • Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
  • Početna
  • Vesti
    • Dogodilo se na današnji dan
    • Hronika
    • Politika
    • Region
  • Privredni Registar
  • Užice
    • Arhitektura
    • Dešavanja
    • Dostignuća
    • ERO priča
    • Istorija grada
    • Legende
    • Rekli su o Užicu
    • Užičani u svetu
    • Znameniti Užičani
  • Sport
    • Atletika
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Rukomet
    • Tenis
    • Ostali sportovi
  • Privreda
    • Ekonomija
    • Industrija
    • Korisno
    • Poljoprivreda
    • Putevi
    • Turizam
  • Društvo
    • ERO Pokloni
    • Film i TV
    • Muzika
    • Nauka
    • Priroda
    • Umetnost i kultura
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
  • Galerija
  • Ero Digital
    • E-škola
    • IT novosti
    • Kursevi
    • Obuke
    • Sertifikati
    • Stipendije
    • Tehnologija
  • Užice, RS
    26°
    Fair
    21h22h23h0h1h
    22°C
    20°C
    19°C
    18°C
    17°C
    Užice, RS weather forecast ▸
  • Facebook-f Instagram Twitter Linkedin Envelope
HronikaUmetnost i kulturaVesti

Odlazak Dobrice Ćosić iz naših „Vremena..”

by Velimir Popovic May 19, 2014
written by Velimir Popovic 3 minutes read

dobrica cosic

Književnik i akademik, Dobrica Ćosić (Velika Drenova, 29. decembar 1921.–Beograd, 18.maj 2014.) biće sahranjen 20. maja na Novom groblju u Beogradu, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti. Matica srpska na čelu sa predsednikom prof. dr Draganom Stanićem ističe u svom saopštenju:

„Dobrica Ćosić je bio vernik jedne političke ideje, ali se otvoreno, kritički suočio sa praktičnim efektima te vere, pa je morao da postane i grešnik i otpadnik. Baveći se sopstvenom ideološkom dramom on je, istovremeno, izlagao dubinske uvode u prirodu srpskog naroda, u njegov način mišljenja i doživljaja sveta, u njegovu kulturu. To što je ta kultura u najvećoj meri politička, to najviše govori o prirodi naše istorije i naše sudbine.”

U saopštenju se dalje navodi:„ Vreme u kojem sada živimo,  on je već  nazvao tuđim, ali i sada, a i ubuduće, vreme u kojem je on stvarao i mislio biće obeleženo upravo njegovom divovskom pojavom”.

Prvo značajnije delo Dobrice Ćosić koje je književna kritika zapazila i kojim je počela njegova književna istorija je roman Daleko je sunce 1951.g. u kome ponovo preživljava svoje uspomene iz narodnooslobodilačke borbe . Drugi roman Koreni (1954.g.) za građu uzima sliku Srbije s kraja XIX veka i raspad patrijarhalne podrode, kao i raskol jednog naroda. Nakon Korena, izlazi delo  Sedam dana u Budimpešti (1956.g.) a potom roman Deobe (1961.g.) u kome se ponovo vraća tematici drugog svetskog rata. Od 1964. g. bavi se esejistikom (Akcija, Odgovornosti), a 1966. g. piše roman Vreme smrti u četiri knjige, u kome nastavlja priču o pojedincima iz porodice Katića iz sela Prerova  koju je započeo u Korenima. Godine 1982. pored eseja (Stvarno je moguće), počinje rad na trilogiji Vreme zla– Vernik (1984.g.), Grešnik (1985.g.) i Otpadnik (1986.g.). Godine 1996. objavljuje delo Vreme vlasti u kome se završava povest započeta romanom Koreni.Vreme vlasti 2 izlazi 2007.g.i u njemu porodice Katić i Dačić prolaze kroz vreme vladavine Josipa Broza Tita. Pretposlednji njegov roman Vreme zmija je delo koje obuhvata njegove beleške iz dnevnika za vreme bombardovanja Srbije od strane Nato snaga, od 21. marta 1999. do 1. januara 2000. Godine 2011. objavljen je njegov poslednji roman U tuđem veku u kome se takođe iznose beleške iz dnevnika bivšeg predsednika SRJ i knjževnika Dobrice Ćosića.

Za poslanika u Narodnoj skupštini FNRJ prvi put je izabran 1945. godine. Dobrica Ćosić je bio jedan od retkih koji se glasno usprotivio političkoj likvidaciji Aleksandra Rankovića, a i među prvima otvara pitanje Kosova (1968.g.) čime je postao jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu. Postaje prvi predsednij SRJ odlukom Savezne skupštine,1992.g.a već godinu dana kasnije , nakon sukoba sa Slobodanom Milošević , biva smenjen. Još devedesetih se otvoreno zalagao za podelu Kosova i Metohije, baveći se ovim problemom u svojoj knjizi Kosovo (2006.g.).

Nosilac je brojnih priznanja i nagrada (Vukova nagrada, Njegoševa nagrada, Kočićevo pero, Zlatni krst despota Stefan Lazarevića, nagrad Puškin dodeljena u Moskvi 2010.g. i mnoga druga strana i domaća priznanja), tri puta je, od strane francuskih i britanskih institucija nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, a po mišljenju švajcarske čitalačke publike roman Vreme vlasti je proglašen za jedan od sedam najboljih evropskih romana.

Bio je redovni član Odeljenja jezika i književnosti SANU od 1976.g. a dopisni član  je postao 1970.g.

Dvostruki  je dobitnik NIN–ove nagrade za najbolji roman–1954.g. za roman Koreni i 1961.g. za roman Deobe.

Ministar kulture Ivan Tasovac, ga je, u telegramu  saučešća u svoje i u ime Ministarstva kulture, nazvao jednim od najznačajnijih srpskih književnika druge polovine 20.veka:

„Srpska kultura izgubila je najautentičnijeg autora srpske golgote i vaskrsa od pre sto godina i mnogih drugih dela , dok je društvena scena ostala bez istaknutog antifašističkog borca i veoma važnog svedoka našeg dinamičnog i teškog vremena.”

M. Nikolić

 

May 19, 2014 0 comments 341 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaUmetnost i kulturaUžice

Narodno pozorište,petak 23.maj: „Smećarnik”

by Velimir Popovic May 19, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

smeć

Zbog odlaganja Festivala „Joakim Vujić” na kome je trebalo da učestvuje i naše pozorište, došlo je do promene repertoara. Predstava „Smećarnik” po tekstu Koste Peševskog a u režiji Stevana Bodrože igraće se na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Užice, u petak 23. maja od 20, 00.

May 19, 2014 0 comments 324 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaUžice

Odložen Festival profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić”

by Velimir Popovic May 19, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

490x370_joakim-vujic-odlozen

Festival profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić” koji je trebalo da se održi od 17.do 24. maja, zbog situacije nastale usled poplava je odložen.

U izjavi direktora leskovačkog Narodnog pozorišta, Stanislava Grujića, odlučeno je da se 50. Festival profesionalnih pozorišta Srbije održi od 27. septembra do 3. oktobra.

Na ovom Festivalu , biće prikazano 14 predstava , od kojih je sedam takmičarskog karaktera, dve su van konkurencije a pet predstava je namenjeno najmlađoj publici. Užičko Narodno pozorište će učestvovati sa predstavama „Smećarnik” i  „Trnova ružica”.

izvori: Narodno pozorište Užice, Južne vesti–Leskovac

May 19, 2014 0 comments 298 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
HronikaVesti

Poziv Kola srpskih sestara za prikupljanje humanitarne pomoći

by Velimir Popovic May 18, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

kolo1

Kolo srpskih sestara, mesni odbor Užice poziva sugrađane da se priključe dobrotvornoj akciji u prikupljanju pomoći za ugrožene na teritoriji opštine Bajina Bašta, koji su pretrpeli velike posledice poplava.

Potrebno je prikupiti: ćebad, dušeke, peškire, sredstva za ličnu higijenu (sapuni, šamponi, paste za zube, prašak za pranje veša…), hranu, opremu za bebe, dugotrajnu, konzerviranu hranu i isključivo novu garderobu.

Članice Kola srpskih sestara dežuraće od ponedeljka 19. maja do petka 23. maja od 15–18  časova u prostrorijama Kola, ul.Mališe Atanackovića 3, na putu za gradsku plažu (prostrorije obdaništa nekadašnje fabrike Cveta Dabić).

Izvor: Kolo srpskih sestara Užice

May 18, 2014 0 comments 353 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Promocija knjige Valentine Zlatanović Marković „Duhovnost u delu Isidore Sekulić”

by Velimir Popovic May 18, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

naslovna isidora

U Svečanoj sali grada u sredu, 21. maja u 20 časova biće održana promocija knjige Valentine Zlatanović Marković „Duhovnost u delu Isidore Sekulić”. O knjizi će govoriti akademik Vladeta Jerotić, prof. dr Dragoljub Zorić i autorka.

U programu učestvuju nastavnici Muzičke škole Anđelija Đoković i Ignjat Milićević. Odlomke iz Isidorinog dela govori Sara Matović, učenica Medicinske škole. Program će voditi Gordana Rogić.

May 18, 2014 0 comments 343 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
HronikaUmetnost i kulturaVesti

Večeras, 17.05.–KC Požega i Noć muzeja prikupljaju pomoć za ugrožene

by Velimir Popovic May 17, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

KAD NEMAS NASLOVNU

Manifestacija Noć muzeja se odlaže do daljeg, zbog vanredne situacije u zemlji.

Kulturni centar Požega, Kancelarija za mlade Požega i Noć muzeja pozivaju sve građane u Požegi i okolini, da se pridruže akciji pomoći građanima u nevolji.

Večeras 17. maja, od 18, 00 do 21, 00, Gradska galerija Požega će biti otvorena kako bismo svi zajedno prikupljali pomoć za građane u nevolji.

Pozivamo sve koji mogu da pomognu, potrebno je doneti: konzerve hrane, ćebad, posteljinu, sredstva za higijenu, obuću, garderobu, dečiju obuću i dečiju garderobu.

Prikupljena pomoć biće distribuirana svim ugroženim građanima na teritoriji Opštine Požega i u Srbiji u ugroženim područjima,u saradnji sa Crvenim krstom Požega i Crvenim krstom Užice.

Kulturni centar Požega

direktor: Slađana Petrović Varagić

May 17, 2014 0 comments 356 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
DešavanjaUžice

Utorak 20.maj:Svečana akademija povodom 90.rođendana akademika Vladete Jerotića

by Velimir Popovic May 17, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

 

v. jerotićU utorak 20. maja u 20 časova na Velikoj sceni Narodnog pozorišta održava se Svečana akademija povodom 90. rođendana  srpskog književnika, psihijatra, akademika Vladete Jerotića. Pored akademika Vladete Jerotića, u programu učestvuje  Hor Učiteljskog fakulteta na čelu sa dirigentom Danijelom Sudzilovski, Sara Matović (violina), Anđelija Đoković (klavir), a besedu Ave Justina Popović će govoriti Jovana Vukotić.

Besedu „Blaga i istinita Reč” kazuje potojerej Milić Dragović.

Organizator Svečane akademije  je Stara Crkva.

Program je osmislila Valentina Zlatanović Marković.

May 17, 2014 0 comments 392 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
PolitikaUmetnost i kultura

Kesice s kostima i deca sa svinjskim repom

by Velimir Popovic May 16, 2014
written by Velimir Popovic 8 minutes read

naslovna tekst milunka

Napomena autora: za razumevanje likova i ideje teksta potrebno je poznavanje tematike i ideje romana „Sto godina samoće” G. G. Markesa a nije ni zgoreg biti upućen u „Mrtvo more” R. Domanović. Toliko iz istorije. Ostalo je sadašnjica…

Osim slučaja, u šta mogu da se ubroje i čuda, sve, u životu zavisi od pitanja. Čuda ostavljamo religiji i psihologiji, i njihovoj mucavoj ćerki, parapsiholigiji na razmatranja. Pitanja su predmet koji će zauzeti malo mesta i vremena. Dakle, kako se menjamo, kako napredujemo, ili idemo unazad? Pravim izborom pitanja i realnim, ali do granica okrutnosti prema sebi, iskrenih  odgovora, dolazimo do zaključaka odakle gde smo i, sledstveno tome, biramo šta dalje. Što se tiče našeg društva, stvar je ista. Po zadatku zanimanja novinarska pitanja treba  pokreću stvari, ne govori se o pravcu u kome će se dalje njihov sled odvijati, nego o pitanjima koja otvaraju nove teme i daju na uvid stvari iz života . Novinari, pričamo o elokventnim osobama koje ozbiljno shvataju svoj poziv, jako dobro znaju da je izbor, i prava formulacija pitanja najteži i najbitniji zadatak. E , povodom ovoga, imamo nekoliko popularnih stvari  koja nam se jako često postavljaju u poslednje vreme, sve valjda u svrhu prikaza demokratije i slobode medija, namećući za temu  preispitivanje društva, mesta i uloge institucija i pojedinaca u sistemu. Najčešći, a to znači i najpopularniji vid TV emisija je o  transparentnosti sadašnjeg stanja, a da se pri tom obavezno izvuče neka kesica s kostima predaka slična onoj koju je donela Rebeka Buendija (pozivam se do kraja, s razlogom,na Markesa, slava mu! I večita hvala na alegorijama i simbolima!) da bi se napravila paralela s nekim prošlim vremenom i  izvuklo poređenje gde se krećemo i dokle smo stigli. Držimo se umetnosti i kulture, da vidimo gde smo..

Kad se napravi emisija na televiziji u kojoj Olja Bećković za temu postavi pitanje „Da li je pravo vreme za Nušića?” ili to uradi skoro svaki novinar u prilogu koji za temu ima kulturu i umetnost s delima autora koji se aktueliziju, uvek odustajem od čekanja odgovora koji je naravno, potvrdan, s visprenim akademskim objašnjenjem u kome se sve raspline od samozadovoljstva zbog otkrića. Gospodo, oblikovači i smišljači, izumitelji pitanja, pa da sagovornik nije mislio da je to aktuelno  i da ćete baš to pitati, sigurno ne bi trošio ni vreme ni život ni (državne) pare! Od vas se očekuje da pitate nešto, da „pobedite đavola u improvizaciji pesama” (Markes, opis kako je Francisko Čovek dobio ime).  Da razjasnimo stvari o ljudima i motivima o kojima vi ponosno i visokoumno  pitate: još su antički Grci napisali sve osnove ljudskog bića, od ljubavi, mržnje, zavisti, straha, potrebe za vlašću, borbom za prestiž, krivicom, grižom savesti, incestom, bratoubicama i odnosu potčinjenih i nadređenih…Sve ostalo što je iz toga proizašlo je samo tumačenje duhovne materije  ljudskog bića u različitim društvenim okolnostima, isečci bića u procesu socijalizacije u istorijskom trenutku! Priče o korupciji, licemerju , vlasti ,politici, novcu, staležima i odnosima unutar i između njih nisu izmislili pisci novijeg doba..Večite teme koje su u osnovi ljudska stanja uma i njihove manifestacije oni su samo prepoznavali u datom momentu i predočavali ih u književnom ili dramskom obliku, u novije vreme i u filmskim oblicima. Najrazumljivije rečeno- našli su način da motive ljudskog ponašanja izvuku na videlo u trenutku sadašnjem.

Nejasno je zašto bi zastareo  neki motiv koji su obradili umetnici  iz doba romantizma, realizma,socrealizma i već kako delimo našu epohu, od probadanja na krstu pa do danas, ako se radi o ljudima i međuljudskim odnosima. I stari Grci su se borili  za vlast, o, krvave priče iz starog Rima(!), pa onda da se ne zaboravi mračni srednji vek i inkvizicija, pa redom do današnjih dana. Motivi i manifestacije u obliku ljudskog ponašanja ili odnosi koji iz toga proizilaze…Šta tu ima da zastari i da se ponovo aktuelizuje? Nejasno. Motivi iz kojih slede  teme, svakako ne. Aktuelan je jedino način na koji se pojedini sadržaji  obrađuju i prikazuju. Vreme guslara i narodnih pesnika, putujućih glumaca koji su se u jednom svom pravcu evolucije, sledeći potrebe premetnuli u novinare (Francisko Čovek, opet Markes!)  koji su upoznavali široki auditorijum,(aktelizovan termin za ljude po selima i gradovima koji nisu raspolagali sredstvima komunikacija),  sa delima autora koji su nešto prepoznali  u svesti pojedinca,o  njegovom mestu i ulozi u društvu . Mi  uživamo blagodeti primanja informacija i njihovih što direktnih što latentnih sadržaja iz sredstava javnog informisanja, pozorišta, bioskopa…Način života u koji smo ugradili i  svoju personalnost zahteva brzinu u informisanju, što podrazumeva i površnost, sledstveno tome i traljavost obrade  poruka koje, ako nisu razložene do nivoa prosečno obrazovanog stanovnika odnosno primaoca (čitaj, medijski usmerenog ciljnog tržišta!) mogu da dovedu do mnogih zabluda ili skretanja s pravca koji vodi razvoju svesti čoveka, a bogami, i opasnom zamućenju umu. Ako nemate filtere koji podrazumevaju dobru potkovanost u poznavanju a još više razumevanju  istorije umetnosti, možete vrlo  lako da dođete u začujuće stanje otkrivanja nečeg što je davnih dana otkriveno. Teme autora koje je istorija zapamptila , javnost vam otkriva kao nešto novo, a vi se iznenadite svojom glupošću i nesmotrenošću da to ranije zapazite–„vidi, kako se nisam setio, pa u pravu je!” A onda sledi nastavak monologa– „stvarno se ništa nije promenilo sto godina i samo unazad idemo!” I dremljivi kapak se podigne za moment! Ali, gospodo iz publike- mi čovekovo biće rastežemo kao žvakaću gumu preko dve hiljade godina, promenilo se to što od sojenice dođosmo do betona i kartona, od Franciska Čoveka do Olje Bećković i njima sličnih. Aktuelno je jedino društveno uređenje u kome žuljamo strpljivost i čekamo blagosloveno vreme revolucije! Ne one, krvave revolucije koja beleži uspeh brojem grobova, čekamo vreme kada ćemo upoznati autora koji je istu stvar opisao i prikazao na novi način, prepoznao je- večitu i uvek aktuelnu (o, kako su ove dve reči srasle za  svaki prilog,emisiju, komentar, na ovu temu),  ponovo u ljudima na novom mestu i u novim okolnostima. Ne rađa se svaki dan Nušić, niti Mira Stupica, niti Sava Šumanović..ni svi oni geniji i zaslužni ljudi čije kosti ponekad protresemo! Ni svake godine, ni svake decenije! Rađaju se i stasavaju mnogi autori, ali čekaju…da dođu na red…pa da ih vreme potvrdi  Da ih prepozna neki izdavač,upravnik pozorišta, producent i na kraju novinar koji će da ga pita o njegovom ličnom iskustvu koje ga je podstaklo da večitu stvar posluži auditorijumu na takav način. Pa kroz to sami sebe da zapitamo, a ne da nam , teme naručene i odobrene od strane Upravnih odbora institucija, producenata i urednika medijskih kuća, mistifikujete sjajem otkrovenja i gurate kao novu pilulu za spavanje!

Zato je,  do bola grčke tragedije, u izvornom smislu, bez aktuelizacije, u ovom opštem dremežu,  tužno izgledao  onaj prilog u Dnevniku RTS o mladim pozorišnim rediteljima, diplomcima, koji urade diplomsku predstavu, koje njihovi profesori ,kolege i par fanatičnih zaljubljenika u pozorište odgledaju, i vide otisak čuda stvorenog mladošću, entuzijazmom i verom, više u umetnost nego u interes, i čije ime će se na nekom budućem plakatu videti s verovatnoćom ravnom dobitku na lutriji…I oni tužni i zbunjeni pogledi dvoje mladih reditelja, koji dadoše izjave da ništa ne očekuju posle diplomskog jer vide kakva je situacija u državi  i da su prinuđeni da se snalaze pojedinačno kako znaju i umeju. I na kraju skrušena molba novinarke da upravnici pozorišta obrate pažnju i daju mladima šansu. Možda je to jedini prilog u kome će se,kao umetnici, pojaviti u javnosti. Uredniče sa televizije, nisi nam prikazao snimak, ma, ne mora ni cele, makar dela njihove diplomske predstave koju hvalite, od autora za koje molite.Možda je neko među njima nešto novo uradio, već smo hipnotisani od stalnog zveckanja klik-klak-klok kesice s kostima! Ali,hajde da potrošimo jedno dva sata da s pametnim, afirmisanim ljudima pričamo o Nušiću, kao da s njim ne živimo zadnjih sto godina nego smo ga sad našli.

Vreme Nušićevsko, a Francisko Čovek koji se više tako ne sme  nazvati, u medijima peva pesme,  trudeći se da prikaže– ne ljude, vreme, nego svoju genijalnost,pismenost i načitanost i takozvano-razumevanje svega od početka sveta do danas!Novi Francisko Čovek, koji je izazvao đavola na dvoboj u sadašnjem vremenu nije rođen, njega su isklesali i stavili u medije?.  Vreme Sterijino.. I novinari postavljaju pitanja o tome i učeni sagovornici se ubijaju od objašnjavanja, a niko se u tom što govori ne nalazi, još manje sluša samog sebe, a nekmoli da se prepoznaje… Vreme Domanovićevo…A da zovnete nekog od tih mladih ljudi tužnih  pogleda ,umesto ovih ukorenjenih u javnost i institucije(pa jedno sto Markesovih godina) iz istih razloga zbog kojih ste se vi samoproizveli u  Franciska Čoveka, pa da vam upre prst u lice i kaže- „Gospođo, upravo sad, na osnovu odgledanih zadnjih Vaših deset emisija radim na priči koja govori o Vama i Vašim gostima.O tome kako birate teme, sagovornike,ko su oni, ko ste Vi…   Čini mi se da to podseća malo na Nušića” . To bi bio preveliki rizik.,Jer, gadno je kad vas, sad, u ovom trenutku prepoznaju, lakše je da izvučete kesicu s kostima i da s grupom odabranih sagovornika zajedno zveckate!

…. E, pa gospodo, istorija, a i Markes, ako nas ne ubiju globalne klimatske  promene, kaže, da od takvih novinara i njihovih gostiju nastaju deca sa svinjskim repom. Tu se roman završava. Ali, najsilnije od svega je, što je u tih sto godina nastao neko ko je sve to opisao i neko, ko je sve to pročitao. Pa vucite i dalje kesice s kostima i ne smišljajte nova pitanja, jer o vama će neki novi Nušić napisati svoj komad.

M. Nikolić

May 16, 2014 0 comments 464 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

„Žanka” nova predstava Narodnog pozorišta Užice

by Velimir Popovic May 16, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

pozorište

ŽANKA: Najveća je sreća ako znaš šta ćeš sa svojim životom.

Narodno pozorište Užice, u ponedeljak 19.maja počinje rad na novoj predstavi. U pitanju je komad „Žanka” po tekstu Miodraga Ilića, o životu Žanke Stokić.

Žanka Stokić je bila glumica za koju je Branislav Nušić, oduševljen njenim glumačkim umećem, napisao većinu uloga, ostala je nezaboravna kao „Gospođa Ministarka”. Optužena od strane socijalističkih vlasti kao narodni neprijatelj jer je i za vreme okupacije igrala u pozoštu nakon čega je osuđena na gubitak nacionalne časti. Nakon smrti, spomenik joj je podigla njena služavka.  Rehabilitovana je tek 2009.

Midrag Ilić, književnik, dramski pisac, publicista, novinar, prevodilac i pedagog. Osim velikog broja pozorišnih komada (Ilon–iščezli grad, Kafana u luci, Psi, San zimske noći, Vukomanov povratak, Jeretik, Krik iz crne šume….) , autor je scenarija za film Bube u glavi( 1970.) M. Radivojević, za koji je dobio Zlatnog lava na festivalu u Veneciji kao i Srebrnu Arenu na festivalu u Puli.

U dramskom delu „Žanka” prikazuje poslednji dan života velike Žanke Stokić u kojoj glumica svodi račune sa sobom i postavlja sebi teška pitanja puna samoispitivanja: da li je mogla da se, kao umetnik, odupre porivu da stane pred publiku, bez obzira na vreme u kome živi. Istovremeno, autor ukazuje i na osetljiva vremena i nastojanje svake vlasti da veže za sebe svakog istaknutog stvaraoca…

ŽANKA:Što Bog nekako ne udesi da može  da se preskoči i vreme…

Žanka Stokić

Uloge u predstavi „Žanka” biće poverene glumcima : Divna Marić (Žanka), Slobodan Ljubičić (Simeon Tošić/ Branislav Nušić/),Vahidin Prelić ( Vojni Islednik, Aleksandar Gavrilović, Moris Pijade).

Režija je poverena Andei Adi Lazić, dramaturgija Dragani Bošković. Total dizajn: Tamara Bušković.

M. Nikolić

May 16, 2014 0 comments 382 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Muzika

Muzička abeceda:Električni orgazam

by Velimir Popovic May 16, 2014
written by Velimir Popovic 10 minutes read

IMG_2656

Električni orgazam prisutan na sceni 30 godina, sa 18 izdatih albuma i pet singlova jedan je od najpopularnijih bendova u Srbiji. Preživeli su mnogo toga, ali Gile jedan od glavnih imenitelja ovog benda nikad nije odustao od njega i zahvaljujući tome grupa je opstala i traje i dalje.

Nastanak benda vezuje se za kafanu Mornar. A priča o osnivanju glasi:

„Polovinom januara 1980. godine, posle koncerta grupe Leb i sol, u beogradskoj kafani „Mornar” sedeli su Srđan Gojković Gile bubnjar grupe Hipnotisano pile, gitarista Ljubomir Jovanović Jovec, takođe u grupi Hipnotisano pile i orguljaš Ljubomir Đukić. Došli su na ideju da osnuju punk grupu Električni orgazam u kojoj je Gile trebalo da svira gitaru i peva, a Jovec da bude za bubnjevima.”

A da je ta priča zaista istinita potvrdio je i Jovec u intervjuu za sajt popboks.com kada je rekao:

„Vidim da postoji prilična sumnja i rezerva prema toj priči, ali ona je od prvog do poslednjeg slova tačna. Gile i ja smo u to vreme već svirali zajedno. S druge strane, Ljubu Đukića znam još iz osnovne škole. Jednostavno, mi smo se družili i išli zajedno na koncerte. Slušali smo novotalasnu i punk muziku, koja tada kod nas još nije pustila korenje. Tog dana bili smo na koncertu grupe Leb i Sol (januar 1980.g.). Koncert je bio super, ali to nama, koji smo slušali to što smo slušali, s nabujalom tinejdžerskom energijom, jednostavno nije bilo dovoljno. Hteli smo nešto drugo i posle koncerta smo otišli u Mornar. Mislim da nas je bilo trojica (Gile, Đukić, Jovec), možda je bio još neko… Bila je, za to vreme jedna uobičajena situacija – nema konobara. Tako je nastala pesma, i bend. Nismo se okupili da bismo napravili bend. Postojalo je samo zajedničko interesovanje. Svi smo nešto svirali i moglo je eventualno da se predvidi da će se nešto desiti, ali te večeri sve je bilo potpuno spontano.”

13

Nakon toga sve je istorija. Gile je ispričao da je on prvi izgovorio ime benda i da mu je to prvo palo napamet, a da je bend tada bio zamišljen kao totalno zezanje i da je on trebao samo da bude predruga Hipnotisanog pileta i da potraje kratko. Ipak desilo se nešto drugo. Električni orgazam je prerastao Hipnotisano pile već na prvom koncertu 1980.godine u maloj Sali SKC, kada je publika ovacijama pozdravila muziku „Orgazma” , a tokom nastupa „Pileta” pola sale je napustilo publiku, ispričao je Gile. Bilo je jasno da je jedan bend završio muzičku karijeru, a drugi započeo svoju.

Na prvom koncertu nastupili su u postavi: Gile (gitara), Ljuba (klavijature), Jovec (bubnjevi), Goran Sinadinović (gitara) i Marina Vulić (bas). Kada je u grupu došao atraktivni bubnjar Goran Čavajda Čavke (ex Butik, rođen 1962.), Jovec je prešao na gitaru a Sinadinović je otišao. Sa Čavketom su prvi put svirali na jednom žuru, a odmah zatim i na Paliluskoj olimpijadi kulture, kada su prekinuli nastup zbog lošeg razglasa. U jesen iste godine na Omladinskom festivalu u Subotici izazvali su skandal energičnim nastupom koji je uključivao rušenje mikrofona, činela i razbijanje šarenih sijalica koje su bile deo kičerajske scenografije. Odmah su bili diskvalifikovani.

Početkom 1981. godine Električni orgazam je uz grupe Idoli i Šarla akrobatu snimio LP „Paket aranžman” na kome su bili zastupljeni pesmama „Krokodili dolaze”, „Zlatni papagaj” i „Vi”. Jugoton im je odmah dao šansu i prvi su od beogradskog novotalasnog trija snimili debi album. Bili su jedna od retkih grupa sa privilegijom da „odrastaju u javnosti”. U produkciji Ivana Pike Stančića zabeležili su svoj autentičan zvuk iz tog perioda u pesmama „Nebo”, „Konobar”, „I’ve Got a Feeling” (obrada The Beatles), te novim verzijama „Krokodili dolaze” i „Vi” (u kojoj peva Ljuba). U vreme rada na toj ploči, Čavke je služio vojni rok tako da je bubnjeve svirao Branko Kuštrin Mango, član Grupe I. U stilu punk dizajna omot je uradio Gile. Ploča je dobila vrlo dobre ocene kritike, a Električni orgazam je na koncertima regrutovao sve širi krug publike. Na osnovu te ploče Kris Bon (Kris Bohn), novinar magazina „New Musical Express”, ocenio je Električni orgazam kao jedan od najuzbudljivijih nebritanskih sastava, a deo tiraža je mogao da se kupi u Engleskoj, nalazi se u biografiji Električnog orgazma.

U jesen 1981. godine u bend je došao Jovan Jovanović Grof, vratio se  Čavke i u toj postavi su u novembru otišli u Poljsku. Održali su šest koncerata četiri u Varšavi, jedan u Krakovu i jedan u mestu Kališ.

„Nastup koji su 8. novembra održali u varšavskom klubu “Rivijera Remont” snimljen je na običnom kasetofonu, a koncertni mini LP “Warszava 81” doneo je šest pesama u limitiranom tiražu od 2000 primeraka. Grubi snimak postproducirao je Slobodan Konjović i on predstavlja veran dokument zvuka grupe, kao i reakciju publike koja nije često imala prilike da prisustvuje punk koncertima. Tokom izvođenja pesme “Konobar” došlo je do raspada zvučnog sistema u trajanju od pola minuta, a za to vreme je neko u publici bacio suzavac. Kratkotrajna pometnja i prekid nastupa zabeleženi su na ploči, kao i dve nove pesme „Leptir” i „Razgovori”.”

LP „Lišće prekriva Lisabon”, koji se smatra jednim od najboljih albuma, snimili su u ljubljanskom studiju „Tivoli” i producirali ga uz pomoć Tonija Jurija.

„Ploča je dobila naslov po ljubavnom romanu Barbare Kartland, a sedamnaest novih pesama predstavile su sasvim drugačiji Električni orgazam koji se prepustio viđenju nove psihodelije. Naslov svake pesme bila je samo jedna reč, a u pesmama „Afrika” i „Alabama” (sa tekstualnom potkom Bertolda Brehta u viđenju The Doors) deo teksta uz Gileta otpevao je Ljuba. U pesmi „Dokolica” Gile je iskoristio tekst iz neke sociološke knjige dok se u temama „Leptir”, „Podstanar” i „Odelo” bavio klasičnim urbanim otuđenjima. U pesmama „Alabama” i „Leptir” gostovao je trubač Petar Ugrin. LP je propratio singl sa pesmom „Dokolica” kao i dub verzijom iste pesme.”

U jesen 1983. godine Piko i Gile su pod uticajem njujorške underground scene, pod imenom Hijene, snimili ploču „WooDoo za početnike”. Nezadovoljni tretmanom izdavačkih kuća, materijal nisu objavili ali su te pesme snažno inspirisale kasniji album „Distorzija”. Sledeći diskografski korak Orgazma bio je pomalo neočekivani album „Les Chansones Populaires” na kome su obradili Bouvijevu „The Man Who Sold The World” (otpevao je Ljuba Đukić), „Metal Guru” (T. Rex), „When The Music’s Over” (The Doors) i druge. Osam obrada producirali su Gile, Ljuba, Toni Jurij i Piko koji je svirao i bubnjeve, jer je Čavke bio u zatvoru. Na turneji sa njima opet je nastupao Mango. Kada se Čavke vratio u grupu, uoči snimanja albuma „Kako bubanj kaže” napustio ih je Jovec.

„Ploča Lišće prekriva Lisabon, za koju mislim da je antologijska na ovim prostorima, označila je kraj jedne priče… bez neke naše težnje. To je bila potpuno neshvaćena ploča. Jednostavno, ta priča, sve ovo o čemu smo razgovarali dosad, posle toga je počelo da nestaje. Očekivalo se da će ta ploča da materijalizuje svu našu uloženu energiju… Nisam više imao ni energije ni entuzijazama, a nisam baš ni bio siguran šta treba dalje—izjavio je Jovec.

Nakon odlaska nekih članova i dolaska novih u bend i manje krize, albumom „Distorzija” realizovali su pravi veliki povratak na scenu.

„Jednostavnim i nadahnutim rock’n’roll pesmama nanizali su seriju hitova: „Debela devojka”, „Ja sam težak kao konj”, „Ne postojim”, „Vudu bluz”, „Kapetan Esid”, „Ša la la”. Na ploči je i obrada „Lui Lui” Ričarda Berija (Richard Berry), materijal su producirali Piko i Gile, a omot je uradio slikar Radovan Hiršl. Koncertni album „Braćo i sestre” snimljen je u klubu „Kulušić” u oktobru 1986. godine. Ploču otvara efektna najava Dražena Vrdoljaka, u pesmi „Locomotion” kao gost peva Ljuba, a jedina nova pesma je „Bejbe, ti nisi tu”, obrada „Out Of Time” The Rolling Stones.”

Nakon toga 1988. objavili su album „Letim, sanjam, dišem” na kojem su se istakle pesme „Igra rock’n’roll cela Jugoslavija”, „Ti”, „Poljubi me i priznaj mi”, „Sve ste vi naše devojke”. Album su promovisali koncertom na Tašmajdanu leta 1988. godine. Ubrzo su objavili ploču sa izborom najboljih hitova i posle toga prestali sa radom.

004

Krajem iste godine Gile je snimio poluakustičnu, ogoljenu, minimalistički zamišljenu solo ploču „Evo, sada vidiš da može”. Pomagali su mu Čavke, Koja, Vlada Divljan, Ljuba Đukić, Banana, Ivica Vdović, Bajaga, Anton i Cane. Sem Giletovih pesama, na albumu je i „Mladi luk”, obrada stare „Green Onions”. Ploča je promovisana sa nakratko formiranom grupom Fanatici u kojoj su bili Divljan, Švaba i bubnjar Srba Radivojević (Van Gogh).

Posle dve godine, 1990. Gile, Vlada, Piko i Švaba snimili su album „Lutka koja kaže ne” (PGP RTB 1991.) na kome je gostovao i pijanista Saša Šandorov, a pesme su napisali Vlada i Gile. Ubrzo se u bend vratio Čavke iz Australije i krajem 1991. godine Električni orgazam je obnovio aktivnost.

Ploču „Seks, droga, nasilje i strah / Balkan horror rock” snimili su u proleće 1992. godine. Na A strani je pet novih pesama. Na B strani su živi snimci starih hitova sa koncerta u Studiju M u Novom Sadu. Na kaseti „Balkan horror rock II” su i drugi snimci sa novosadskog koncerta kao i „Svečane bele košulje” i „Mjau Mjau” (iz filma „Crni bombarder”) snimljene na rođendanskom koncertu Radija B 92.

„Početkom 1992. godine Gile, Čavke i Švaba su sa Milanom Mladenovićem, Antonom i Canetom formirali antiratnu grupu Rimtutituki sa kojom su snimili singl „Šlušaj ‘vamo” u izdanju radija B 92. U septembru 1993. godine, Električni orgazam, EKV i Partibrejkers su sa zagrebačkim Vješticama svirali u Pragu i Berlinu na koncertima pod nazivom „Ko to tamo pjeva?”. Iste godine u oktobru Električni orgazam je kao jedan od prvih bendova iz Srbije, gostovao u Ljubljani na koncertu sa Majkama iz Vinkovaca i Res Nullius iz Velenja. Pored toga, svirali su u Mariboru, Kopru i Humu. Tih godina su često nastupali po Makedoniji. ”

Dupli album „Zašto da ne!” snimili su krajem 1994. godine i on nudi stilsku kombinaciju ploča „Lišće prekriva Lisabon” i „Distorzije”, ali sa ukusom devedesetih godina. Na ploči su gostovali Cane, političar Nenad Čanak (flauta), glumac Nenad Racković (prateći vokali) i Neša Petrović (saksofon). Po objavljivanju ploče iz grupe je otišao Čavke i potpuno se posvetio sastavu Babe sa kojim je neobavezno svirao od osnivanja 1992. godine. Novi bubnjar postao je Vlada Funtek (ex Partibrejkers).

Petnaest godina postojanja Električni orgazam je proslavio početkom 1995. godine, koncertom u beogradskom klubu „Prostor”. Imali su nastup i u londonskom „The Bottom Line” klubu. CD „Živo i akustično” snimili su 17. aprila 1996. godine na unplugged koncertu u novosadskom Studiju M.

„Električni orgazam je svirao u Bugojnu 10. jula 1998. godine na koncertu na kome su nastupili sastavi sa prostora bivše Jugoslavije. Bili su zvezde večeri. Uz Gileta i Bananu sa grupom su u to vreme svirali basista Zdenko Kolar i bubnjar Ivan Ranković (ex Tvrdo srce i velike uši, EKV). Povratnički CD „A um bum” objavili su krajem 1999. godine. Za bubnjevima je opet bio Miloš Velimir, a u pesmama su gostovali brojni veterani jugoslovenskog rocka: Kornelije Kovač, Branko Marušić Čutura, Bata Kostić, ali i mlađi, Slobodan Misailović (klavijature), Srđan Todorović i Ivan Ranković. Kataklizmične crteže na omotu diska uradio je Gile, a veći deo pesama baziran je na akustičnom zvuku u maniru Boba Dilana.”

Na kompilaciji „Najbolje pesme Vol. 2” objavljen je izbor materijala koji su snimili tokom devedesetih godina. Disk „Harmonajzer” je producirao Koja, a Gile i Banana su bili koproducenti. Uz novog bubnjara Blagoja Nedeljkovića Pačeta, kao gosti su učestvovali: Vlada Divljan (vah gitara), Zerkman (truba), Kojot (trombon), Dušan Petrović (saksofon), Zdenko Kolar i Boris Bunjac (prateći vokali).

Električni orgazam je nastupio kao predgrupa na koncertu The Rolling Stones 14. jula 2007. godine u Beogradu.

Gile je izdao jedan samostalni i dva albuma za decu sa Vladom Divljanom. Radio je i muziku za filmove, od kojih će ostati upamćene muzika za film „Kako je propao rokenrol”, a sa Divljanom je uradio songove i samostalno komponovao muziku za film „Crni bombarder” reditelja Darka Bajića. Gile i Divljan su snimili ploče za decu: „Rokenrol za decu” (PGP RTB 1989.) i „Rokenrol bukvar” (PGP RTB 1990.) na stihove Ljubivoja Ršumovića. Glumili su i u predstavi „Rokenrol za decu” pozorišta „Boško Buha”.

Izvor:Ilustrovana exYu rock enciklopedija 1960-2000,wikipedia,netsrbija.net, popboks.com

May 16, 2014 0 comments 405 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Besedništvo u čast Desanke Maksimović u O.Š. „Aleksa Dejović” u Sevojnu

by Velimir Popovic May 15, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

desanka-maksimovic

Osnovna škola „Aleksa Dejović” iz Sevojna u saradnji sa Narodnom bibliotekom Užice, organizuje takmičenje u besednišvu za učenike snovnih i srednjih škola (I kategorija:učenici 7. i 8. razreda i II kategorija:učenici srednjih škola iz Užica), u prostorijama  škole u Sevojnu od 18,00.

Prvobitna namera organizatora da se ovo takmičenje organizuje 16. maja onemogućena je zbog vanredne situacije prouzrokovane jakim padavinama i poplavama, pa se takmičenje odlaže za 23. maj.

Organizatori navode da je cilj ovog takmičenja koje se prvi put organizuje  i ima ambiciju da postane stalna manifestacija, da u vremenima užurbanog života, savremene tehnologije i „pametnih” igračaka skrene pažnja na zdravije odrastanje u prirodi, neposrednije druženje i spontaniji život. Datum, 16. maj,kada je po planu trebalo da se održi ovo takmičenje izabran je zbog obeležavanja dana rođenja naše pesnikinje Desanke Maksimović koja je ceo svoj život i stvaralaštvo posvetila životu, najlepšim ljudskim emocijama i prirodi, na koje organizatori i podsećaju.

a.dejović

Osnova škola „Aleksa Dejović” iz  Sevojna ima nameru da ovakvim vidom kulturnog i umetničkog delovanja doprinese lepšim stranama detinjstva i zdravijem i bogatijem odrastanju.

Besedništvo je , osim par manifestacija državnog karaktera s tematskim predloškom , po rečima organizatora, nepravedno zapostavljena oblast kulture, pa se nadaju da su početni koraci u edukaciji najmlađih da naprave razliku između recitovanja i besede odlična prilika za njen povrtak na kulturnu pozornicu i javni život. Kako je ove godine formirana  Opština Sevojno, nadaju se i podršci s njihove strane u budućim planovima za održavanje ove i sličnih manifestacija, kao i da će besedništvo biti nešto po čemu će ova opština i škola biti prepoznatljiva.

U organizaciju ovog događaja aktivno se uključilo i Književno udruženje „Paun Petronijević– Rujno” koje će i donirati knjige kao nagrade.

M. Nikolić

May 15, 2014 0 comments 337 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Noć muzeja u Narodnom muzeju u Užicu

by Velimir Popovic May 15, 2014
written by Velimir Popovic 4 minutes read

 IMG_9691 copy

Povodom održavanja 11. Noći muzeja u subotu, 17. maja, Narodni muzej u Užicu spremio je interesantan program. U okviru ovogodišnje Noći muzeja posetioci će uz stalnu postavku i prateće izložbe imati priliku da se kroz izložbu „Čuvajmo zastave” upoznaju sa restauratorsko-konzervatorskim postupcima, da pogledaju izložbu crteža Danijele Rupić i izložbu slikara Rada Markovića u Jokanovića kući.

Narodni muzej u Užicu će u okviru Noći muzeja biti otvoren od 18 do 2 časa posle ponoći. U 19 i 30 časova biće otvorena izložba „Čuvajmo zastave” gde će publika moći da vidi konzervatorsko-restauratorske postupke uz prateće istorijske dokumente i fotografije, koji će pratiti nastanak i razvoj Sokolskog društva.

— Ovog puta po prvi put na izložbi će biti predstavljen celokupan konzervatorski proces zaštite i čuvanja. Želimo da pokažemo svima onima koji su manje upoznati sa tom profesijom da je za muzejski predmet vrlo bitno, ne samo ga izložiti, nego i sačuvati od propadanja. Upravo u tom pravcu i rade konzervatori-restauratori, tako da će taj prikaz biti jasnija slika o samoj profesiji i šta jedan predmet doživi od momenta kad dođe u konzervatorsku radionicu do momenta izlaganja. Kroz table koje prate proces konzervacije i restauracije posetioci će na izložbi imati priliku da se detaljno upoznaju sa ovim postupkom —rekla je Mira Ćuković, konzervator –restaurator Narodnog muzeja Užice koja je sa svojim timom obavila čitav proces zaštite i čuvanja zastava i pripremila izložbu „Čuvajmo zastave”.

Mira Ćuković

Mira Ćuković

Sokoli su bili pobornici i nosioci sportskog duha i takmičenja i svojevremeno su postojali i u našoj zemlji i bili su organizovani u Sokolskim društvima. Narodni muzej Užice poseduje tri zastave koje se odnose na Sokolstvo, jedna je iz 1926. godine, a dve su iz 1928. godine. Uz zastave izložba će biti upotpunjena sa  sokolskom uniformom i haljinicom za gimnastičarke koje je užičkom muzeju ustupio Muzej iz Čačka za ovu izložbu, uz još nekoliko pratećih predmeta.

—Zastave su urađene u uslovima koje mi posedujemo u Muzeju uz konsultacije sa kolegama iz Etnografskog muzeja iz Beograda i Centralnog instituta za konzervaciju. Proteklo je dosta vremena i rada na zastavama, dve imaju koplje i sokole, a treća nema pa se morala raditi i jedna vrsta dodatka koplja da bi se i to izložilo na izložbi. Spomenula bih i divnu saradnju sa Muzejom iz Čačka koji nam je za ovu izložbu pozajmio sokolsku uniformu koja se sastoji od pantalona i bluze i jednu haljinicu za gimnastičarke. Takođe i kolega istoričar Zoran Jančić nam je posudio jedan predmet koji će biti prateći na toj izložbi.

spisakSvim saradnicima koji su učestvovali u pripremanju izložbe „Čuvajmo zastave” Mira Ćuković se zahvaljuje, a pre svega Draganu Tomanoviću, Milovanu Radojičiću, koleginici Stanojki Milivojević savetniku istoričaru koja je pružila veliku pomoć u pripremi izložbe, Goranu Novakoviću, Draganu Jovičiću i celoj ekipi iz Muzeja, al i ljudima u štampariji, a veliku zahvalnost duguje i direktoru Nikoli Gogiću koji je zaista imao puno strpljenja i razumevanja za sve.

U toku Noći muzeja u 20 časova u Narodnom muzeju biće održana promocije knjige „Užički okrug 1943. godine” Bogića Krasića, istoričara i muzejskog savetnika. O knjizi će govoriti profesor Miodrag Gluščević istoričar iz Užica. Od 19 i 30 do 20 časova biće prateći program, sa kratkim vežbama u kojem će se predstaviti Gimnastički klub „Sevojno” i Karate klub „Uniline” iz Sevojna.

U 21 čas u Jokanovića kući biće otvorena izložba „Retrospektiva 40 godina umetničkog rada” Rada Markovića i predstavljanje monografije, izložbu će otvoriti Katarina Dogandžić Mićunović, kustos istoričar umetnosti Narodnog muzeja Užice.

U okviru stalne postavke u Narodnom muzeju posetioci će imati priliku da vide izložbu Užice nastanak i razvoj, na spratu će biti legat slikara Mihaila Milovanovića, u suterenu je Prvi partizan „Namenska”, a tu će biti i izložba crteža Danijele Rupić „Moj prostor”, a u dvorišnom delu tkz. trezorima otvorena je Partizanska fabrika oružja i municije 1941., zatim lapidarijum antičkih spomenika, takođe će biti otvorena i Hidrocentrala „Pod gradom”. Ovog puta neće biti otvoren memorijalni kompleks Kadinjača. U Zavičajnom odeljenju Narodnog muzeja u Novoj Varoši posetioci će moći da pogledaju stalnu postavku sa predmetima koji su pripadali tom području uglavnom iz okoline Nove Varoši, a oni će se predstaviti za Noć muzeja sa izložbom „Moj muzej moj zavičaj”.

M. H.

May 15, 2014 0 comments 343 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Ostali sportoviSport

Klub ritmičke gimnastike „Papillon”:Uspešan nastup užičkih ritmičarki na međunarodnom turniru u Užicu

by Velimir Popovic May 15, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

10371143_10202688198825264_135181233_o

Klub ritmičke gimnastike „Papillon” iz Užica je 10. maja u Užicu organizovao prvi međunarodni turnir na kome je učestvovalo 150 takmičarki. Na takmičenju su učestvovali klubovi iz Srbije, Bugarske i Crne Gore u individualnim A i B programima i grupnim vežbama B programa. Iz Bugarske je u goste došao klub Chernomorec, iz Crne Gore Gimnastički klub Danilovgrad, a iz Srbije su gostovali klubovi: Gimnastičko društvo Palilula, Gimnastički klub Paraćin, Gimnastički klub Evita iz Svilajnca, Klub ritmičke gimnastike Mladenovac iz Mladenovca, Gimnastički klub Gimnastiks iz Niša, Gimnastički klub Napredak iz Kruševca i Klub ritmičke gimnastike „Gracija” iz Užica.

uzice turnir 4 uzice turnir 3

 

Takmičarke Kluba ritmičke gimnastike „Papillon” su osvojile medalje u sledećim kategorijama: u grupnim vežbama B programa kadetkinje u sastavu Lena Biljić, Jovana Mitrović, Milica Mitrović i Iva Bogićević su osvojile bronzanu medalju, u individualnom programu medalje su osvojile: seniorka u B programu Jelena Cvetić koja se okitila bronzanom medaljom u vežbi obručem.

uzice turnir 5 uzice turnir 2

 

U A programu pionirka Iva Bogićević je osvojila srebrnu medalju u vežbi bez rekvizita i bronzane u višeboju i vežbi vijačom, Aleksandra Kurlagić, kadetkinja je osvojila bronzu u vežbi čunjevima,  Neda Milutinović, kadetkinja se okitila srebrnom medaljom u vežbi loptom i bronzom u vežbi vijačom, Katarina Pavlović, seniorka je osvojila bronzanu medalju u vežbi loptom, Jovana Vasić, seniorka je osvojila zlatnu medalju u vežbi obručem, bronzane medalje u vežbi loptom i trakom i u višeboju.

Izvor:Klub ritmičke gimnastike „Papillon”

May 15, 2014 0 comments 368 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

KC Požega, sreda 02 jul:Stand–up komedija „Muškarac”, Peđe Bajovića

by Velimir Popovic May 15, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

muskarac

U Kulturnom centru Požega, u sredu o2 jula od 20 časova biće održano veče stand–up komedije Peđe Bajovića, pod nazivom „Muškarac”.

Oženjen, dvostruko razmnožen, vlasnik starog auta i kredita u francima..Jedno sasvim normalno i moderno muško.

Sat i po odgovora na pitanja:

–zašto je i kako batina iz raja izašla?

–postoji li sličnost između glagola: ZApričati se, ZApiti se, ZAigrati se i..

–koliko to glasova ima žena?

–kada treba početi čitati „neprijateljsku” literaturu

–je li brak stvarno institucija?

–gde se bolje gleda sport: „uživo” ili pred televizorom

i mnoga druga pitanja o muškarcima, ženama, normalnom i onom koji se tako zove, životu…

Cena karte je 250, 00dinara i može se nabaviti na biletarnici Kulturnog centra Požega

May 15, 2014 0 comments 302 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Narodno pozorište, petak 16.maj:„Trtica rajske ptice”

by Velimir Popovic May 15, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

trtica

Na Maloj sceni Narodnog pozorišta u petak 16. maja od 11,00  na repertoaru je predstava „Trtica rajske ptice”, po tekstu Branka Dimitrijević, u režiji Nikole Zavišić.

May 15, 2014 0 comments 325 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Izložba „Večiti Nušić” u Narodnoj biblioteci

by Velimir Popovic May 15, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

DSC_4114

U Holu Narodne biblioteke Užice, u toku je izložba pod nazivom „Večiti Nušić” posvećena životu i delu velikog komediografa, piscu romana, drama, priča i eseja, začetniku retorike u Srbiji i istaknutom fotografu amateru. Branislav Nušić (1864 – 1938),   radio je  i kao novinar, upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, a bavio se i diplomatijom . Za redovnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 10. Februara 1933. godine.

DSC_4112

Povodom 150. godina od njegovog rođenja , na izložbi u Narodnoj biblioteci hronološki je predstavljen njegov život i obimno delo koje je ostavio. Oslikavanjem karaktera naših ljudi na duhovit , nekada i sarkastičan način, kritikovao je vlast, ukazivao na ljudske mane i poroke. Često je govorio da su „vrline veće slabosti od mana”. Njegovi komadi kao da nikada nisu bili aktuelniji, što govori o tome da Nušić nikada ne zastareva. Gospođa ministarka, Ožalošćena porodica , Sumnjovo lice , Narodni poslanik…su slika i prilika nas uvek istih, ponovljivih u svakom trenutku istorije.

DSC_4108

DSC_4111

Podsećanje na Nušića je zapravo podsećanje na to ko smo i šta smo.

Autori izložbe su Dragana Ristanović i Momčilo Lučić.

Izložba je otvorena do kraja maja.

M.Nikolić

May 15, 2014 0 comments 312 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Vuk sa Vol Strita

by Velimir Popovic May 14, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

MV5BMjIxMjgxNTk0MF5BMl5BanBnXkFtZTgwNjIyOTg2MDE@._V1_SY1200_CR90,0,630,1200_AL_

SALA 2

Od 15. do 21. maja

u 21 čas

cena ulaznice: 250 dinara

Žanr: biografski, komedija, krimi

Trajanje: 180 min.

Premisa: Novac. Moć. Žene. Droga.

Glavne uloge: Leonardo Dikaprio (Leonardo DiCaprio), P.J. Byrne, Jon Farvo (Jon Favreau), Džona Hil (Jonah Hill), Metju Mekonahi (Matthew McConaughey), Spajk Džounz (Spike Jonze)

Scenario: Terens Vinter (Terence Winter), Džordan Belfort (Jordan Belfort), knjiga

Režija: Ma rtin Skorseze (Martin Scorsese)

Film se zasniva na istinitom događaju o neverovatnom usponu, velikoj zaradi i životu na visokoj nozi, kao i na neprestanoj potrazi za užitkom koja je uzrokovala pad Džordana Belforta (Leonardo Dikaprio), berzanskog mešetara iz Njujorka koji se zajedno sa svojom veselom bandom mešetara basnoslovno obogatio prevarivši investitore i iznudivši od njih milione. Film prati Belfortovo divlje putovanje dok se pretvara iz poštenog mladog došljaka u potpuno korumpiranog mešetara. Nakon što je brzo skupio neverovatno bogatstvo, Džordan ga je potrošio na različite afrodizijake – prostitutke, lekove, kokain, automobile i svoju ženu, bivšeg supermodela. Međutim, dok njegova firma “Straton Oukmont” napreduje, a on se upušta u krajnosti hedonističkog zadovoljstva, američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) i FBI sužavaju omču oko njegovog carstva ekscesa.

 

 

May 14, 2014 0 comments 317 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Kuća velikog mađioničara

by Velimir Popovic May 14, 2014
written by Velimir Popovic 1 minutes read

MV5BMTg1NzIxMzMwNF5BMl5BanBnXkFtZTgwNDUyNjcxMDE@._V1_SY1200_CR96,0,630,1200_AL_

SALA 1

Od 15. do 21. maja

u 18 časova

cena ulaznice: 250 dinara

Žanr: animirani, sinhronizovan, 3D

Trajanje: 82 min.

Glavne uloge: Milan Gutović, Toma Kuruzović, Nenad Nenadović, Danijel Sič, Maša Dakić, Katarina Marković, Marko Janketić, Dobrila Ilić, Dubravka Kovljanić, Dušica Sinobad, Bojan Lazarov

Režija: Jeremy Degruson, Ben Stassen (Sammy’s Adventure 3D)

Tražeći skrovište od oluje, napušteni mačak, Munja, ušunja se u tajanstvenu kuću u vlasništvu penzionisanog mađioničara Lorensa, poznatijeg pod imenom “Slavni Lorenco”. Lorens deli svoj ​​bajkoviti svet s brojnim životinjama i mnoštvom blještavih mehaničkih spravica i robota koji mogu da pripreme doručak izvodeći spektakularnu muzičku i plesnu tačku. On poželi mačku dobrodošlicu, ali zec Džek i mišica Megi počinju da kuju zaveru kako da ga izbace. Kada Lorens završi u bolnici, njegov nećak pokuša da ga prevari da proda kuću. Ali stanari razviju sablasnu strategiju da odbrane svoj dom. Pretvaraju kuću u ukleti dvorac, a Munja postaje njihovo tajno oružje…

 

 

 

May 14, 2014 0 comments 389 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Film i TV

Godzilla

by Velimir Popovic May 14, 2014
written by Velimir Popovic 0 minutes read

Godzilla-2014-Teaser-Trailer-Poster

SALA 1

Od 15. do 21. maja

u 19.30 i 22 časa

cena ulaznice: 300 dinara

Žanr: SF, akciona avantura

Reditelj: Gareth Edwards

Scenario: Max Borenstein, Dave Callaham

Uloge: Brayan Cranston, Elisabeth Olsen, Juliette Binoche

Blokbaster sa još neviđenim specijalnim efektima najnovije generacije o najstrašnijem čudovištu filmskog sveta predstavlja još veću, još opasniju i još nepredvidljiviju Godzilu! Najpoznatije svetsko čudovište se u najnovijem filmskom ostvarenju suprotstavlja zlonamernim bićima koja, nastala arogancijom ljudske tehnologije, prete da unište čovečanstvo…

May 14, 2014 0 comments 327 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umetnost i kultura

Izložba veduta iz Umetničke zbirke SANU u Gradskoj galeriji

by Velimir Popovic May 14, 2014
written by Velimir Popovic 2 minutes read

DSC_4185

U Gradskoj galeriji, u utorak 13.maja otvorena je izložba veduta tematski određena kao „Predeli i građevine” iz Umetničke zbirke Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti.

Kako je rekao direktor Gradske galerije, Zoran Cvetić, ova izložba je rezultat kontinuirane dugogodišnje saradnje Gradske galerije Užice  i SANU. Na izložbi se mogu pogledati vredna dela 26. autora, od Uroša Predića, Paje Jovanović, Ljubice Cuce Sokić, Đoka Milovanović, Todora Stevanovića, Bože Ilić, Ljube Ivanović, Stojana Aralice, Aleksandra Deroka i drugih.

Izložbu je priredila Jelena Mežinski Milovanović, zamenik direktora Galerije SANU, koja se i obratila prisutin govoreći o značaju vedute, njenom istorijskom nastanku, stilskim odlikama, kao i o njenoj funciji očuvanja spomenika kulture,istoriografije:

—Veduta, osim estetske vrednosti umetničkog dela , ima istorijsku i dokumentarnu vrednost, kako u pogledu razvoja naselja i pejzaža, tako i u odnosu čoveka i prirode, ali i umetnika i slike. Ovako formulisana tematska postavka iz umetničkog fonda Akademije, nudi uvid u različite pristupe temi brojnih autora:posmatramo lik jednog naselja očima različitih umetnika. Njihove osobene poetike nude više stilskih izraza i veduta postaje odraz svoga doba, ali i umetničkog stila i ličnog pristupa pojedinca. Definišući ovu tematsku izložbu iz fonda SANU, pojam veduta je tretiran šire, ne samo kao „slika grada”, već i kao pogled –vidik–koji podrazumeva sliku naselja ili arhitektonske objekte u pejzažu, samo izuzetno obogaćene elementima žanr scene sa ljudskim figurama u eksterijeru.

DSC_4154

DSC_4135

Govoreći o autorima koji su se likovno  izražavali vedutom, Jelena Mežinski Milovanović je istakla:

—Pojedinac se otkriva i predstavlja već i kroz sam odabir teme. Izbor vedute govori o autoru, o njegovom životu, ona ga locira u prostoru, deo je njegove biografije, kao dnevnik svedoči gde je umetnik boravio, ali okriva i njegov odnos prema određenom predelu, eksterijeru– arhitekturi. Slika predela su najčešće slike umetnikovog najbilžeg okruženja, sredine u kojoj je nastanjen, često su one viuelizovani putopisi, dnevničke beleške, uspomene s putovanja, zapisi sa dužih boravaka u inostranstvu. Datovanje u signaturama, ako postoji, ali i sama veduta koja svedoči o mestu boravka umetnika u datom trenutku, određuje hronološkei geografske, prostorne okvire nastanka dela u okviru opusa autora.  Kroz vedutu pratimo i razvoj stila i umetničkog jezika određenog autora.Odabir vedute otvara pogled u dublje sfere, simboliku, složeniju poruku, intimnije motive umetnika za bavljenje ovom temom. Tako na primer, iz vedute Bara, Paje Jovanović s kraja XIX veka iščitavamo interesovanje za ezgotiku mladog slikara, žitelja Austrougarske koji na Balkanu traži žanr motive u narodnom životu, a u autentičnim vedutama ambijent za svoje „orijentalne„ slike, ali i nagoveštava interesovanja srpskog življa za svoje istorijske teritorije, oslobođenje od turske vlasti , južnoslovenske integracije …

DSC_4139

DSC_4202

Izložbu je otvorio akademik Dušan Otašević, član Umetničkog saveta Galerije.

Izložba je otvorena do 29. maja.

M.Nikolić

May 14, 2014 0 comments 275 views
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Berza

Privredni Registar

Vodeničar

Više info

Novi Okov

Više info
Grejanje i kotlovi
Građevinarstvo

Akvaterm

Više info

Gondola gastro bar

Više info
Dr Jelen Jubisavljević
Stomatološke ordinacije

Dr Jelen Ljubisavljević

Više info

Skorašnji članci

  • Partnerstvo između Bokserskog saveza Srbije i Čajetine Jul 16, 2025
  • Kulturni događaji Zlatibora za leto 2025 Jul 16, 2025
  • Asfaltiranje puteva u MZ Karan: Korak ka unapređenju infrastrukture Jul 16, 2025
  • Oluje i svežiji vetrovi: Nepredvidivo vreme u Srbiji Jul 15, 2025
  • Zaštitnici lekarskih veština: Proslava svetitelja Kozme i Damjana Jul 15, 2025

Pretraga

  • +381 65 3808 093
  • info@ero.rs

Vesti

  • Politika
  • Region
  • Privreda
  • Ero digital
  • Društvo

Privredni Registar

  • Auto
  • Turizam
  • Poslovni svet
  • Građevinarstvo
  • Zdravlje i medicina

Marketing

  • Uslovi korišćenja
  • Polisa privatnosti
  • Privredni Registar
  • Vesti i informacije
  • Reklamiranje
  • Kontakt

Mesečni bilten

ERO.RS © All rights reserved

Izrada sajtova Užice

Hosted by WPS.RS

Facebook-f Instagram Twitter Linkedin
ERO
  • Početna
  • Vesti
  • Privredni Registar
  • Užice
  • Sport
  • Privreda
  • Društvo
  • Galerija
  • Ero Digital