Home Vesti Promenljivi uslovi vožnje i magla: Saveti AMSS-a za bezbedan saobraćaj u Srbiji

Promenljivi uslovi vožnje i magla: Saveti AMSS-a za bezbedan saobraćaj u Srbiji

by Ostoja Mirosavljevic
0 comments 10 views 6 minutes read

Promenljivi uslovi vožnje i magla: Saveti AMSS-a za bezbedan saobraćaj u Srbiji

Jutro u Srbiji donelo je izveštaj koji svaki vozač treba da uzme u obzir: Auto-moto savez Srbije (AMSS) upozorava na promenljive uslove vožnje i magla koja značajno smanjuje vidljivost. Ovakve meteorološke prilike nisu samo neugodnost; predstavljaju stvarnu pretnju po bezbednost saobraćaja. Prema podacima iz različitih izvora, u uslovima smanjene vidljivosti, rizik od saobraćajnih nezgoda raste i do 70%, što ovu temu čini kritičnom za svakoga ko se nađe na putu.

Promenljivi uslovi vožnje i magla

Analiza trenutnih saobraćajnih uslova

AMSS je jutros saopštio da se saobraćaj u Srbiji odvija po promenljivim uslovima vožnje. Ključni problem koji ističe je niska oblačnost i magla prisutna u većini mesta, koja smanjuje vidljivost na ispod 200 metara. Ova vrednost nije mala; ona predstavlja granicu na kojoj reakciono vreme vozača postaje kritično faktor. Na brzini od 80 km/h, vozilu je potrebno oko 55 metara da se zaustavi na suvom asfaltu. U uslovima magle, kada se objekat pojavi na 200 metara, vozač ima svega nekoliko sekundi da procesira informaciju i preduzme odgovarajuću akciju, ako je uopšte moguće izbeći sudar.

Osim magle, vremenska prognoza za brdsko-planinske predele predviđa sneg uz pad temperature. Tokom dana, kiša će najpre preći u sneg na području Timočke i Negotinske Krajine, a kasnije, tokom noći, i u nižim predelima ostalih regiona. Ovakva dinamika vremenskih promena zahteva stalnu pripravnost i prilagođavanje načina vožnje. Promena padavina iz tečnog u čvrsto agregatno stanje direktno utiče na koeficijent trenja između gume i kolovoza, što može dovesti do iznenadnog klizanja, posebno na mostovima i u zavojima.

Zimska oprema i priprema vozila: Obaveza, a ne opcija

AMSS eksplicitno savetuje upotrebu zimskih guma i odgovarajuće zimske opreme. Ovaj savet ne treba posmatrati kao preporuku, već kao obavezu za bezbednost. Zimske guma, sa svojim specifičnim smešem i protektorom, omogućavaju bolje prianjanje na hladnom, vlažnom ili zaleđenom asfaltu. Ključno je napomenuti da se “uslovi na putevima mogu brzo promeniti”, posebno uz kombinaciju magle, snega i potencijalne poledice. Oprema vozila takođe podrazumeva ispravnost svih svetlosnih uređaja, čiste brzo-brisače i dovoljnu količinu tečnosti za zaštitu od smrzavanja.

Tabela ispod prikazuje ključne razlike u performansama guma u zimskim uslovima, na osnovu podataka testnih laboratorija:

Tip gume Kočioni put na snegu (80 km/h do zaustavljanja) Kočioni put na ledu (30 km/h do zaustavljanja) Stabilnost u zavoju na vlažnom kolovozu
Letnja guma preko 90 metara preko 40 metara Niska
Svesezonska guma oko 65 metara oko 28 metara Srednja
Zimska (čvorna) guma oko 45 metara oko 20 metara Visoka

Strategije vožnje u magli i smanjenoj vidljivosti

Vožnja u magli zahteva fundamentalnu promenu mentaliteta. Prvo pravilo je usporavanje. Brzina mora biti prilagođena vidljivom delu puta. Ako vidljivost padne na 50 metara, brzina treba da bude takva da vam omogući da se zaustavite unutar tog prostora. Korišćenje kratkih svetala je obavezno; duga svetla se reflektuju od kapljica vode u magli i stvaraju svetlosni “zid” koji još više smanjuje vidljivost. Potrebno je povećati razdaljinu od vozila ispred. Uobičajeno pravilo “dve sekunde” treba proširiti na najmanje četiri ili pet sekundi.

Od suštinske je važnosti da se izbegavaju iznenadni manevri kao što su naglo kočenje ili pretezanje. Sve promene pravca i brzine moraju biti izvedene glatko i predvidivo. Ako se magla znatno zgusne, najsigurnije je stati na bezbedno mesto van kolovoza (ako je to moguće, na odmaralištu ili benzinskoj pumpi) i sačekati poboljšanje uslova. Nikada ne zaustavljajte vozilo na saobraćajnoj traci ili uzdržanoj traci, jer ste tako izloženi ogromnom riziku od udara sa zadnje strane.

Stanje na graničnim prelazima i uticaj na teretni saobraćaj

AMSS je dao i pregled stanja na graničnim prelazima. Dok za putnička vozila trenutno nema zadržavanja ni na naplatnim rampama ni na graničnim prelazima, situacija za teretni saobraćaj je znatno teža. Na graničnim prelazima Batrovci i Šid, na izlazu iz zemlje, teretna vozila i šleperi čekaju i po pet sati. Ovakva zadržavanja imaju kaskadne efekte: izazivaju zastoje na prilazima prelazima, povećavaju zamor kod vozača kamiona, što može dovesti do grešaka u proceni, i utiču na logistiku robe širom regiona.

Duga čekanja na granici predstavljaju dodatni rizik u ovim vremenskim uslovima. Umoran vozač, koji je proveo sate u redu, kasnije će imati smanjenu koncentraciju prilikom nastavka vožnje kroz maglu i nepovoljne uslove. Ovo naglašava potrebu za još većom opreznošću svih učesnika u saobraćaju kada naiđu na kolone ili spori saobraćaj u blizini ovih tačaka. Putnička vozila treba da budu posebno obazriva prilikom preticanja dugih kolona kamiona, imajući u vidu smanjenu vidljivost i mogućnost da se vozači teretnjaka ne mogu u potpunosti osloniti na svoja retrovizore.

Dugoročnije implikacije i priprema za sezonu

Ovaj izveštaj AMSS-a nije izolovan događaj, već deo šireg sezonskog obrasca. Prilaz zimi uvek donosi ovakve izazove. Stoga je priprema ključna. Osim opreme vozila, priprema podrazumeva i planiranje putovanja. Provera vremenske prognoze pre polaska treba da postane rutina. Korišćenje savremenih aplikacija za saobraćaj u realnom vremenu, koje mogu pokazati zastoje, vremenske prilike na određenim deonicama i stanje na graničnim prelazima, može značajno povećati bezbednost i efikasnost putovanja.

Institucije i upravljači saobraćajnom infrastrukturom takođe imaju ključnu ulogu. Brzo i efikasno odleđivanje ključnih saobraćajnica, održavanje dobrog stanja vertikalne i horizontalne signalizacije (koja je posebno važna u magli) i komunikacija sa javnošću kroz prometne radio-stanice ili digitalne znakove su neophodni. Javnost, sa druge strane, mora razviti kulturu strpljenja i razumevanja da su u ovakvim uslovima kašnjenja neizbežna, a bezbednost mora imati apsolutni prioritet nad brzinom.

Psihološki aspekti vožnje u nepovoljnim uslovima

Vožnja kroz magu i loše vremenske uslove nije samo tehnički već i psihološki izazov. Magla može izazvati osećaj izolacije i anksioznosti, što dovodi do napetosti i prekomerne koncentracije na bliske objekte, gubeći iz vida širu sliku. Stres može uticati na donekle automatizovane procese kao što su promena brzine ili provera retrovizora. Stoga je važno ostati smiren, održavati pravilnu sedišnu poziciju i koristiti sve čule – ne samo vid, već i sluh, da biste primetili druge učesnike u saobraćaju ili promene u zvuku vaših guma.

Putnici u vozilu takođe imaju ulogu. Oni mogu pomoći vozaču tako što će biti tihi i izbegavati ometajuće razgovore, pratiti mapu ili navigaciju i ukazati na potencijalne opasnosti koje vozač možda nije primetio. Kolektivna pažnja povećava nivo situacione svesti, što je od vitalnog značaja u uslovima smanjene percepcije. Na kraju krajeva, odluka da se putovanje odloži, ako je to moguće, može biti najmudriji i najbezbedniji izbor.

Izveštaj Auto-moto savez Srbije služi kao blagovremen podsetnik na dinamičnu prirodu naših uslova vožnje. Kombinacija magle, padavina i niskih temperatura stvara kompleksnu mozaik pretnji. Odgovor na ove pretnje leži u kombinaciji tehničke pripreme (ispravno vozilo), taktičke pripreme (prilagođena vožnje) i strateške pripreme (planiranje putovanja). Ignorisanje bilo kog od ovih elemenata povećava rizik ne samo za pojedinca već i za sve ostale koji dele isti put. U takvim danima, svaki kilometar pređen bez incidenta predstavlja uspeh koji je rezultat pažnje, strpljenja i poštovanja snage prirode i fizičkih zakona koji upravljaju našim vozilima.

Related Posts

Leave a Comment