Novi Zakon o leagalizaciji objekata u Srbiji – Pravna sigurnost za milion vlasnika
Skupština Srbije usvojila je novi Zakon o posebnim uslovima za evidenciju i upis prava na nekretninama, čime se otvara put za ozakonjenje milion bespravno izgrađenih objekata širom zemlje. Ovaj istorijski korak predstavlja najveću pravnu reformu u oblasti nekretnina u poslednjih nekoliko decenija, sa potencijalom da reši dugogodišnji problem oko 4,8 miliona objekata na kojima nije utvrđeno vlasništvo.
Pravna revolucija u sistemu nekretnina
Novi zakon predstavlja revolucionaran pristup rešavanju problema bespravne gradnje koji je dugo opterećivao srpsko društvo. Cilj zakona je da većini vlasnika pruži pravnu sigurnost po načelu “svoj na svome”, uz naknadu za legalizaciju koja će se kretati od 100 do 1.000 evra. Ovim zakonom se predviđa evidencija, a zatim i upis objekata u katastar nekretnina, što će građanima omogućiti slobodno raspolaganje svojom imovinom – uključujući prodaju, nasleđivanje, stavljanje hipoteke, kao i legalno priključenje na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, trenutno postoji ogroman broj objekata koji nisu evidentirani u katastru, što stvara pravnu nesigurnost i otežava ekonomski razvoj. Ovaj zakon predstavlja ključni korak ka stvaranju transparentnog tržišta nekretnina u Srbiji.
Nulta tolerancija i rokovi za prijavu
Novi zakon uvodi nultu toleranciju na novu bespravnu gradnju. Svi objekti koji se ubuduće budu gradili bez građevinske dozvole biće upisani kao vlasništvo države. Ova odredba predstavlja jasnu poruku da se period tolerancije bespravne gradnje završava i da će se svi budući objekti graditi isključivo u skladu sa propisima.
Primena zakona počinje dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku. Primarni rok za podnošenje prijava je 45 dana od stupanja zakona na snagu, a ceo proces bi trebalo da traje dva meseca. Za one koji iz objektivnih razloga propuste ovaj rok, predviđen je izuzetak – mogu podneti prijavu u roku od godine dana od dana stupanja zakona na snagu, uz prilaženje dokaza o opravdanosti kašnjenja.
Šta se može legalizovati?
Predmet legalizacije su svi objekti i delovi objekata izgrađeni suprotno propisima, oni na kojima su radovi poput rekonstrukcije, adaptacije ili promene namene izvedeni bez odobrenja, kao i objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola pre 13. maja 2003. godine. Ova široka definicija omogućava legalizaciju većine postojećih bespravnih objekata, što je od suštinskog značaja za rešavanje ovog dugogodišnjeg problema.
Prema analizama Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, najveći broj bespravnih objekata nalazi se u ruralnim područjima i manjim gradovima, gde je kontrola gradnje bila manje efikasna tokom proteklih decenija.
Visina naknade po zonama
Naknade za legalizaciju određene su po zonama i veličini grada, sa rasponom od 100 do 1.000 evra. Ovaj sistem zoniranja osmišljen je tako da odražava različite tržišne vrednosti zemljišta u različitim delovima zemlje.
| Lokacija | Zona | Naknada (€) |
|---|---|---|
| Beograd | Ekstra zona | 1.000 |
| Beograd | Prva zona | 800 |
| Beograd | Šesta i ostale zone | 100 |
| Gradovi preko 100.000 stanovnika | Ekstra i prva zona | 500 |
| Gradovi preko 100.000 stanovnika | Druga zona | 250 |
| Gradovi preko 100.000 stanovnika | Četvrta i druge zone | 100 |
| Gradovi 50.000-100.000 stanovnika | Ekstra i prva zona | 300 |
| Gradovi 50.000-100.000 stanovnika | Treća i ostale zone | 100 |
| Manje opštine i sela | Sve zone | 100 |
Za magacine, skladišta, pomoćne, ekonomske i proizvodne objekte do 500 kvadratnih metara, naknada se neće plaćati. Za objekte veće od 500 kvadratnih metara, plaćaće se 10 evra po kvadratu. Ova odredba ima za cilj da podstakne razvoj malih i srednjih preduzeća i olakša njihovo poslovanje.
Socijalna komponenta zakona
Zakon ima i izraženu socijalnu komponentu. Oslobođeni plaćanja naknade za legalizaciju su vlasnici kojima je to jedina nekretnina u kojoj žive sa porodicom, samohrani roditelji, primaoci socijalne pomoći, borci i porodice sa troje i više dece. Ova mera pokazuje da zakon ima humanu dimenziju i da se vodi principom pravde i socijalne jednakosti.
Prema istraživanjima Ministarstva rada, zapošljavanja, boračke i socijalne politike, ove kategorije građana čine značajan deo populacije koja živi u bespravno izgrađenim objektima, a često nemaju finansijske mogućnosti za plaćanje naknada.
Digitalna platforma za evidenciju
Proces evidencije nekretnina obaviće se preko digitalne platforme koju uspostavlja Agencija za prostorno planiranje i urbanizam na infrastrukturi Republičkog geodetskog zavoda. Ovaj digitalni pristup omogućiće efikasniju i transparentniju evidenciju, smanjenje birokratije i ubrzanje celokupnog procesa.
Digitalizacija ovog procesa predstavlja značajan napredak u modernizaciji javne uprave i olakšava građanima pristup službenim procedurama. Očekuje se da će digitalna platforma biti dostupna putem portala eUprava, što će dodatno pojednostaviti proces prijave za legalizaciju.
Ekonomski efekti legalizacije
Legalizacija milion objekata imaće značajne pozitivne ekonomske efekte na nacionalnu ekonomiju. Stvaranje transparentnog tržišta nekretnina podstaciče razvoj bankarskog sektora, jer će vlasnici moći da koriste svoje nekretnine kao kolateral za kredite. Takođe, legalizacija će omogućiti prikupljanje poreza na imovinu, što će doprineti povećanju budžetskih prihoda.
Prema procenama ekonomskih stručnjaka, legalizacija objekata može generisati dodatne prihode od nekoliko stotina miliona evra godišnje kroz različite poreske obaveze i administrativne naknade. Ovi dodatni prihodi mogu se koristiti za finansiranje javnih usluga i infrastrukturnih projekata.
Izazovi u implementaciji
Iako zakon predstavlja značajan korak napred, njegova implementacija nosi određene izazove. Jedan od glavnih izazova je obuka kadrova u lokalnim samoupravama koji će biti zaduženi za primenu zakona. Takođe, potrebno je osigurati dovoljne tehničke kapacitete za obradu velikog broja prijava u relativno kratkom roku.
Drugi značajan izazov je informisanje građana o njihovim pravima i obavezama u okviru novog zakona. Mnogi građani, posebno u ruralnim područjima, možda nisu dovoljno informisani o postupku legalizacije ili nemaju pristup digitalnim platformama potrebnim za podnošenje prijava.
Uspešna implementacija zakona zahteva koordiniranu saradnju između republičkih organa, lokalnih samouprava, nevladinih organizacija i medija kako bi se osiguralo da svi građani budu adekvatno informisani i da proces legalizacije protekne što glatkije.





