Internet prevare i zloupotrebljene javne ličnosti
Prema najnovijim podacima Evropola, finansijski gubici od onlajn prevara sa korišćenjem lažnih identiteta i sofisticiranih tehnika manipulacije u Evropi mesečno prelaze stotine miliona evra. U Srbiji, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) je izdala hitno upozorenje, naglašavajući alarmantan rast internet prevara u kojima se zloupotrebljavaju likovi i imena istaknutih javnih ličnosti. Ovaj fenomen nije samo digitalni zločin, već i složeni psihološki napad na poverenje građana, koji kombinuje tehnologiju, socijalno inženjerstvo i lažni autoritet.
Anatomija savremene digitalne prevare: Od sponzorisanih oglasa do lažnih portala
MUP detaljno opisuje modus operandi ovih prevara. Najčešći ulazni kanali su pažljivo ciljani sponzorisani oglasi na društvenim mrežama kao što su Fejsbuk, Instagram i Jutjub. Ovi oglasi, često vizuelno ubedljivi i profesionalno urađeni, vode ka lažnim internet portalima koji imitiraju izgled legitimnih medijskih kuća ili finansijskih institucija. Ključni element je neovlašćeno korišćenje lika i glasa poznatih ličnosti – pre svega političara, ministara, novinara i televizijskih voditelja – koji se predstavljaju kao promoteri “sigurnih” investicionih platformi, kriptovaluta ili berzanskih šema. Psihologija iza ovoga je jasna: javne ličnosti nose određeni kredibilitet i poverenje kod određenih segmenata populacije, što prevaranti pokušavaju da pretoče u finansijsku dobit.
Dipfejk tehnologija: Nova dimenzija laži u usluzi kriminala
Posebno zabrinjavajući aspekt, koji MUP eksplicitno pominje, je upotreba takozvanih “dipfejk” (deepfake) sadržaja. Dipfejk tehnologija, zasnovana na veštačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, omogućava kreiranje izuzetno realističnih video snimaka ili audio zapisa u kojima osoba govori ili radi stvari koje u stvarnosti nije činila. U kontekstu ovih prevara, dipfejkovi se koriste za pravljenje lažnih intervjua ili izjava gde, na primer, ministar finansija ili poznati ekonomski analitičar “preporučuje” određenu investicionu platformu ili “garantuje” visok prinos. Ovaj nivo tehničke sofisticiranosti čini prevaru teško prepoznatljivom za prosečnog korisnika, jer vizuelni i audio dokaz izgleda potpuno autentično.
Operativni odgovor: Kako MUP i međunarodni partneri deluju
Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala ne ostaje pasivna. Kako navode u saopštenju, preduzete su konkretne operativne mere u bliskoj saradnji sa međunarodnim partnerima, uključujući Evropol i interpol, kao i sa privatnim sektorom (kao što su registratori domena i društvene mreže). Jedan od ključnih koraka u borbi protiv ovih prevara je gašenje internet domena na kojima se nalaze lažni portali. Ova akcija, poznata kao “takedaun” (takedown), direktno uklanja platformu za prevaru sa interneta, sprečavajući dalji kontakt sa potencijalnim žrtvama. MUP naglašava da je ovakvom akcijom obuhvaćen i značajan broj domena gde je direktno zloupotrebljen identitet poznatih novinara, čime se umanjuje lažni autoritet koji prevaranti pokušavaju da izgrade.
| Tip prevare | Najčešći kanal širenja | Ključni psihološki triger | Trenutni trend |
|---|---|---|---|
| Lažne investicije sa javnim licima | Sponzorisani oglasi na društvenim mrežama | Autoritet i poverenje (zloupotrebljen identitet) | Rastući, visoko sofisticiran |
| Dipfejk (lažni video/audio) | Jutjub, lažni novinski sajtovi | Vizuelna/audio verodostojnost | U porastu, tehnologija dostupnija |
| Fišing sa imitacijom institucija | Imejl, SMS, lažni sajtovi | Stražnja i urgencija | Konstantno visok, ciljan |
Istraga i međunarodna saradnja: Praćenje digitalnog traga
Rad na otkrivanju odgovornih lica, kako ističe MUP, je kompleksan i zahteva intenzivnu međunarodnu saradnja. Prevaranti retko deluju iz zemlje u kojoj ciljaju žrtve, već koriste servere i infrastrukturu u različitim jurisdikcijama, često van Evrope, kako bi otežali istragu. Istražitelji prate digitalni trag – od registracije domena, preko plaćanja oglasa, do konačnog povlačenja novca – što često vodi do složenih mreža krijumčarenja novca. Saradnja sa stranim organima bezbednosti je ključna za identifikaciju fizičkih lica iza ovih operacija i njihovo vođenje pred pravosuđe, što predstavlja dugotrajan i zahtevan proces.
Praktični vodič za građane: Kako prepoznati i izbeći prevaru
Apel MUP-a građanima da budu posebno oprezni nije samo formalnost, već skup konkretnih uputstava. Prvo i osnovno, građani treba da pristupe sa skepticizmom bilo kojoj internet ponudi koja obećava brzu, sigurnu i visokoprofitabilnu zaradu uz minimalni rizik ili napor. Legitimne investicije nose rizik i ne garantuju prinos, a njihove promocije retko, ako ikada, dolaze putem sponzorisanih oglasa na društvenim mrežama gde javna ličnost “garatuje” uspeh. Kritički je proveriti izvor: da li je veb sajt zvanični portal medija ili institucije? Da li se URL adresa razlikuje od pravog (npr. sa manjom greškom u pisanju)? Da li postoji kontakt koji nije samo kontakt forma?
Šta učiniti ako naletite na sumnjivi sadržaj?
MUP insistira na važnoj praksi: prijavljivanju svakog sumnjivog sadržaja. Ako naiđete na oglas, video ili sajt gde se, na vaš uvid, zloupotrebljava lik ili ime javne ličnosti radi promovisanja investicija, ne treba to ignorisati. Prijavu možete podneti Službi za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a, ali i direktno platformi na kojoj se sadržaj nalazi (Fejsbuk, Gugl, itd.), koja imaju mehanizme za prijavu prevare. Nikada ne treba ostavljati svoje lične podatke (puno ime, JMBG, adresu) niti finansijske podatke (broj kreditne kartice, pristup internet bankingu) na neproverenim sajtovima ili putem linkova poslatih od nepoznatih pošiljaoca. Jednom dati podaci mogu se zloupotrebiti na više načina.
Dugoročni izazovi i budućnost borbe protiv visokotehnološkog kriminala
Borba protiv ovakvih prevara predstavlja trku u naoružanju između kriminalaca i organa bezbednosti. Tehnologija dipfejka postaje sve dostupnija i jednostavnija za korišćenje, što u budućnosti može dovesti do još ubedljivijih i masovnijih prevara. Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala navodi da će nastaviti da razvija kapacitete, unapređuje saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima i koriste sve dostupne pravne i tehničke instrumente. Međutim, jedan od najvažnijih stubova zaštite ostaje informisanje i edukacija javnosti. Svestrani pristup, koji kombinuje reagovanja na konkretne pretnje, progon odgovornih i jačanje digitalne pismenosti građana, ključan je za suzbijanje ovih oblika visokotehnološkog kriminala i očuvanje poverenja u digitalni prostor.



