Home Društvo Demografska kriza u Srbiji: Analiza uzroka i budućih implikacija

Demografska kriza u Srbiji: Analiza uzroka i budućih implikacija

by Ostoja Mirosavljevic
0 comments 8 views 4 minutes read

Demografska kriza u Srbiji: Analiza uzroka i budućih implikacija

U periodu između januara i avgusta 2025. godine rođeno je manje beba nego u istom periodu prošle godine, kada je natalitet u Srbiji bio rekordno nizak. Ovaj alarmantni podatak otkriva duboke strukturne probleme koji ugrožavaju budućnost naše zemlje. Ako se negativan trend prirodnog priraštaja nastavi, 2025. godina će demografski biti najgora godina u novijoj istoriji Srbije, što predstavlja ozbiljnu društvenu i ekonomsku pretnju.

Demografska kriza

Istorijski kontekst demografskog pada

Tokom 50-ih godina 20. veka rađalo se više od 150.000 beba godišnje, dok je prošle godine u Srbiji rođeno jedva 60.000 beba. Ovaj dramatičan pad od preko 60% tokom poslednjih sedam decenija predstavlja jedan od najvećih demografskih kolapsa u Evropi. Gordana Bjelobrk, šef odseka za demografiju i statistiku zdravstva Republikkog zavoda za statistiku, objašnjava da se period posle Drugog svetskog rata zove bejbi bum i da je to “kompenzacioni period na ratna dešavanja” u celom svetu. Ovaj fenomen je trajao do sredine 60-ih godina 20. veka, nakon čega se beleži konstantni pad nataliteta.

Promena reproduktivnog ponašanja

Današnji podaci pokazuju podatke za budući period, odnosno, koliko se smanjila osnova za rađanje u reproduktivnom periodu čoveka. Došlo je do promene reproduktivnog ponašanja. Žene su rađale sve manje dece, prosečno oko jednog i po deteta. Nijedna generacija od 60-ih godina nije obezbedila proširenu produkciju (više od dve bebe po porodici). Ova promena ima duboke implikacije za budućnost srpskog društva i ekonomije, posebno kada se uzme u obzir ekonomski aspekt ovog problema.

Demografska kriza

 

Starenje stanovništva kao dodatni faktor

Nikada nismo imali starije stanovništvo, objašnjava Bjelobrk drugu stranu činjenice da u Srbiji nikada manje novorođenih. Nikada veći udeo stanovništva Srbije onih sa 65 i više nego danas. Imamo stanovnika kao početkom 60-ih, ali tada smo bili prosečne starosti 32 godine, a danas smo 44 godine. Ovo starenje stanovništva predstavlja ozbiljan izazov za zdravstveni sistem i penzioni fond.

Promena u strukturi ženskog stanovništva

Bilo je 2.000.000 žena u fertilnom periodu, dok je danas u tom razdobu 1.400.000 žena. Sve je to uticalo da je danas bude manje dece što je buduća osnova za naredni period. To znači da je sredinom 60-ih godina stvorena osnova da 70-ak hiljada žena uđe u fertilni period u jednom trenutku, a da je danas prema današnjim podacima, stvorena osnova za 30-ak hiljada žena da kasnije budu potencijalne majke.

Sociološki aspekti demografskog pada

Psihoterapeut Martina Kvrantan Šmitran objašnjava da je kolektivna solidarnost pokazana i između 2001. i 2004. godine posle ratova i sankcija tokom 90-ih godina u želji da se društvo regeneriše. Danas živimo u sigurnijim vremenima nego što smo nekada živeli, međutim iznutra ne postoji sigurnost, kaže Šmitran precizirajući da govori o milenijalcima i generaciji Z. Ova promena u kulturnim vrednostima ima duboke implikacije za reproduktivno ponašanje.

Demografska kriza

 

Narcisoidna kultura i individualizam

Objašnjava da je kultura danas sasvim drugačija jer su te generacije rođene u digitalno vreme. Dok su ranije oslonci bili porodica, religija, tradicija i jasno definisane uloge, danas oni (milenijalci i generacija Z) moraju više da razmišljaju o individualizmu. Istaknuta je narcisistička kultura gde pojedinci moraju da se ostvare lično pre nego što razmišljaju o osnivanju porodice.

Ekonomski faktori i reproduktivno ponašanje

Iz terapijske prakse, dolazi period u kojem ljudi imaju problema sa začećem jer su stariji od 40 godina i tada je malo teže. Definitivno se broj dece neće povećati, ali neće ni svet biti isti. Ekonomska nesigurnost, visoka stopa nezaposlenosti mladih i nedostatak pristupačnog stanovanja dodatno doprinose odlaganju osnivanja porodice.

Projekcije za 2052. godinu

Gordana Bjelobrk objašnjava da su izrađene projekcije za 2052. godinu. Prema pretpostavkama o kretanju nataliteta, mortaliteta i migracija, negde oko 5,2 miliona stanovnika ćemo imati, ako ne bude nekih značajnijih vanrednih okolnosti na globalnom nivou. Ova projekcija predstavlja ozbiljno upozorenje za budućnost srpskog društva i zahteva hitne mere na svim nivolima društva.

Demografska tabela: Komparativni pregled

Period Broj rođenih godišnje Prosečna starost stanovništva Broj žena u fertilnom periodu
1950-ih 150.000+ 32 godine 2.000.000
2024. godina 60.000 44 godine 1.400.000
Projekcija 2052. Nepoznato Preko 50 godina Manje od 1.000.000

Implikacije za budućnost Srbije

Ovaj demografski trend ima ozbiljne implikacije za budućnost Srbije. Smanjenje broja stanovnika će uticati na radnu snagu, ekonomski rast, penzioni sistem i opštu društvenu dinamiku. Bez adekvatnih mera, Srbija se suočava sa ozbiljnim izazovima u održavanju postojećih društvenih sistema i obezbeđivanju prosperitetne budućnosti za svoje građane.

Related Posts

Leave a Comment