Užice, RS
Mostly Cloudy
12h13h14h15h16h
3°C
4°C
5°C
5°C
5°C
Home PrivredaKorisno Kako spasiti dizelaša kada je napolju minus: Sveobuhvatni vodič za preživljavanje zime

Kako spasiti dizelaša kada je napolju minus: Sveobuhvatni vodič za preživljavanje zime

by Ostoja Mirosavljevic
0 comments 4 views 6 minutes read

Kako spasiti dizelaša kada je napolju minus: Sveobuhvatni vodič za preživljavanje zime

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, u poslednjoj deceniji zabeleženo je prosečno 28 dana godišnje sa temperaturama ispod -5°C u nizijskim delovima zemlje, što predstavlja kritičnu tačku za mnoge dizel motore. Ovaj podatak nije samo statistika, već i jasan pokazatelj realne pretnje koju zima nosi za vozače dizelaša. Iako su zime u globalnom kontekstu postale blaže, lokalni ekstremni uslovi, posebno u planinskim i urbanim sredinama tokom noći i ranih jutarnjih sati, i dalje predstavljaju značajan izazov. Problem nije ograničen samo na seoska područja; gradovi kao što su Beograd, Niš ili Kragujevac takođe doživljavaju periode dugotrajnih minusa koji mogu da parališu neadekvatno pripremljena vozila.

Suština problema leži u samom sastavu dizel goriva. Za razliku od benzina, dizel sadrži prirodni parafin, vrstu voska, koji je u normalnim uslovima u tečnom stanju. Međutim, kada temperatura padne ispod određenog praga, ovaj parafin počinje da kristališe. Ovaj proces nije trenutan, već se postepeno odvija. Prvo se formiraju sitni kristali, ali kako temperatura dalje pada, oni se spajaju u veće agregate. Kod temperatura od oko -5°C do -7°C, ovi kristali postaju dovoljno krupni da započnu da zadržavaju na filteru goriva, smanjujući njegov propusni kapacitet. Na oko -10°C do -12°C, proces kristalizacije može biti toliko intenzivan da dovede do potpunog začepljenja filtera ili čak vodova goriva, efektivno prekidajući snabdevanje motora.

Kako spasiti dizelaša kada je napolju minus

Zašto su stariji dizeli posebno osetljivi?

Razlika između starijeg i modernijeg dizel motora nije samo u godištu proizvodnje, već u fundamentalnoj tehnologiji sistema za gorivo. Automobili starije od 15 godina, koji čine značajan deo voznog parka na Balkanu, uglavnom koriste sisteme sa ubrizgavanjem pod niskim pritiskom ili prve generacije direktnog ubrizgavanja. Ovi sistemi nemaju sofisticirane mehanizme za upravljanje temperaturom goriva. Gorivo iz rezervoara, koji je izložen spoljašnjoj temperaturi, direktno se crpi ka filteru i pumpi, što ga čini izuzetno ranjivim na hladnoću. Nema kruga za povrat toplijeg goriva koji bi pomogao u zagrevanju rezervoara.

S druge strane, moderni dizel motori sa sistemima kao što su Common Rail ili nasoski sa uskim uglom (Pumpe-Düse) imaju ugrađene prednosti. Ključna karakteristika je povratni krug goriva. U ovim sistemima, višak goriva koje nije ubrizgano u motor se vraća iz injektora nazad u rezervoar. Važno je istaći da se ovo gorivo vraća zagrejano, ponekad i na temperaturu od preko 60°C zbog prolaska kroz visokopritisnu pumpu i toplotu motora. Ovaj kontinuirani protok toplijeg goriva deluje kao unutrašnji grejač, održavajući temperaturu u rezervoaru dovoljno visokom da spreči ili uspori formiranje parafinskih kristala. Međutim, čak i ovi sistemi nisu otporni na ekstremne uslove ako je gorivo lošeg kvaliteta ili ako je vozilo parkirano duže vreme na dubokom minusu.

Praktične mere zaštite: od aditiva do parkiranja

Prva i najvažnija linija odbrane je upotreba zimskih aditiva za dizel. Ovi aditivi ne menjaju tačku smrzavanja goriva u klasičnom smislu, već rade na principu modifikacije kristala parafina. Oni deluju tako što ograniče rast kristala, osiguravajući da ostanu sitni i oblika koji ne začepljuje filter. Kritično je aditiv dodati pre nego što temperature padnu, idealno kada noćne temperature počnu da se približavaju 0°C. Dodavanje aditiva u već polako smrznuto gorivo je značajno manje efikasno. Preporučuje se korišćenje proizvoda poznatih brendova i strogo pridržavanje doziranja naznačenog od strane proizvođača.

Druga ključna mera je održavanje punim rezervoara. Ovo nije samo savet nego fizička neophodnost. Prazniji rezervoar ostavlja više prostora za vlagu iz vazduha, koja se kondenzuje na hladnim zidovima i kaplje u gorivo. Ova voda može da se smrzne pre parafina i stvori ledene čeplje. Što je veća zapremina goriva, to je manja površina za kondenzaciju i sporije se hladi cela masa. Tokom zime, navika da rezervoar nikada ne padne ispod polovine, a po mogućstvu da se održava blizu maksimuma, drastično smanjuje rizik.

Strategija parkiranja takođe igra ključnu ulogu. Ako je moguće, treba izabrati mesto zaštićeno od vetra, koji značajno pojačava efekat hladnoće (wind chill factor). Parkiranje blizu zida zgrade, koja je izlučila toplotu tokom dana, može da osigura nekoliko kritičnih stepena više. Ukoliko postoji mogućnost, parkiranje automobila na sunčanoj strani tokom dana može pomoći. Za vozače koji žive u stambenim zgradama, dogovor sa komšijama o rotiranju parkiranja kako bi se svima obezbedilo što bolje mesto tokom zime može biti korisna praksa.

Šta učiniti ako se automobil ipak smrzne?

Ukoliko dođe do situacije gde automobil pokazuje znakove smrzavanja goriva – trzanje, gubitak snage, teško paljenje ili gašenje motora – najgora stvar koju možete uraditi je stalno pokušavati da ga pokrenete. Ovo preopterećuje pumpu za gorivo i može dovesti do njenog oštećenja. Prvi korak je prekinuti pokretanje i proceniti situaciju. Ako je vozilo na relativno bezbednom mestu (npr. privatnim parking, stajalište), najsigurnije rešenje je kontaktiranje usluge hitne vučne pomoći.

Za one koji se nađu u hitnijoj situaciji ili na udaljenijim lokacijama, postoji opcija zagrevanja sistema goriva. **Ovo zahteva oprez i nije preporučljivo za neiskusne.** Jedan od metoda je pažljivo zagrevanje metalnih delova gorivovoda (između rezervoara i filtera) pomoću fena za kosu ili, u ekstremnim slučajevima, butanijom sa oprezom da se ne ošteti plastika ili izolovanje. Nikada ne koristite otvorenu vatru! Drugi pristup je dodavanje specijalnih “razmrzavajućih” aditiva direktno u rezervoar, koji mogu da pomognu u rastvaranju postojećih kristala. Nakon toga, potrebno je sačekati najmanje 30-60 minuta da bi se aditiv pomešao i delovao pre ponovnog pokušaja paljenja.

Temperatura (°C) Efekat na dizel goriva Preporuke za vlasnike
0 do -5 Početak formiranja sitnih parafinskih kristala. Blaga povećana viskoznost. Dodati zimski aditiv. Održavati rezervoar punim. Proveriti stanje filtera goriva.
-5 do -10 Kristali se spajaju i mogu da zadržavaju na filteru. Oseća se gubitak snage motora. Obavezno korišćenje aditiva. Parkirati na zaštićenom mestu. Razmisliti o izolaciji motora.
-10 i ispod Intenzivna kristalizacija. Rizik od potpunog začepljenja filtera i vodova. Koristiti arktički dizel (ako je dostupan). Ako je moguće, skloniti automobil u zatvoreni prostor. Izbegavati dugo parkiranje na otvorenom.

Dugoročne strategije i investicije

Za vlasnike starijeg dizel vozila koji planiraju da ga duže zadrže, razmišljanje o nekim dugoročnijim rešenjima može da isplati. Jedna od opcija je instalacija grejača za rezervoar ili za filter goriva. Ovo su električni uređaji koji se priključuju na bord mrežu (obično preko utičnice za 12V ili direktno na akumulator pre prekidača) i koji održavaju temperaturu ključnih delova sistema iznad kritične tačke. Njihova instalacija zahteva stručnu ruku, ali predstavljaju trajno rešenje.

Druga važna preventivna mera je redovno održavanje sistema za gorivo. Zamena filtera goriva pred zimu je obavezna, jer stari, začepljeni filter će se mnogo lakše smrznuti. Takođe, provera i čišćenje rezervoara od taloga i vode, koja se akumulira na dnu, je od vitalnog značaja. Mnogi servisi nude uslugu vađenja vode iz dizel rezervoara. Kvalitet goriva je takođe presudan. Punjenje na proverenim pumpama poznatih brendova smanjuje rizik od kontaminacije vodom ili lošim sastavom goriva koje ima nižu tačku smrzavanja.

Konačno, razmišljanje o sezonskoj upotrebi goriva može biti korisno. U nekim zemljama, naftne kompanije nude tzv. “arktički dizel” ili “zimski dizel” tokom hladnih meseci, koji je hemijski tretiran da ima značajno nižu tačku smrzavanja. Dok to nije uobičajena praksa u svim regionima Srbije, raspitivanje na većim pumpama ili na pumpama u planinskim krajevima može da otkrije takve opcije. Investicija u kvalitetan akumulator takođe je indirektno važna, jer snažan akumulator obezbeđuje dovoljnu snagu za starter da prevaziđe povećan otpor smrznutog ulja i osigura brže zagrevanje sistema nakon paljenja.

Related Posts

Leave a Comment