Siromaštvo u Srbiji: Analiza rizika, regionalne nejednakosti i strategije za socijalno uključivanje
Gotovo svaka peta osoba u Srbiji živi u riziku od sironaštva i socijalne isključenosti. Ova alarmantna statistika otkriva duboke strukturne probleme koji zahvataju različite segmente društva. Prema najnovijim podacima, najosetljivije kategorije su deca i najstariji, ali u riziku može da bude svako – žene, samozaposlena lica, zaposleni u državnom sektoru. Srbija je među zemljama koja je značajno napredovala u borbi protiv sironaštva, što je ocenjeno na konferenciji Ujedinjenih nacija i Evropske unije “Od ekonomskog rasta ka zajedničkom blagostanju”, ali iskorenjivanje sironaštva mora da ostane prioritet.
Siromaštvo u Srbiji: Višedimenzionalna priroda siromaštva
Sironaštvo ima mnogo lica i ne može se svesti samo na pitanje novca. To je kompleksan fenomen koji obuhvata nemogućnost pristupa osnovnim životnim potrebama kao što su grejanje, internet ili dostupnost zdravstvenih ustanova. Kada je zdravstvena ustanova predaleko, to postaje barijera koja dodatno pogoršava položaj ranjivih grupa. Da bi se smanjilo sironaštvo, neophodno je izgraditi sistem koji štiti ljude i otvara mogućnosti za sve građane bez obzira na njihovu poziciju u društvu.
“Srbija je na tom putu već ostvarila značajan napredak, a kroz naše partnerstvo sa Evropskom unijom radimo na tome da ekonomski rast i socijalna uključenost napreduju zajedno — kako bi se osetio u svakoj zajednici”, istakla je Matilde Mort, stalna koordinatorka UN u Srbiji. Ova izjava naglašava važnost holističkog pristupa koji kombinuje ekonomski razvoj sa socijalnom zaštitom.
Regionalne nejednakosti u Srbiji
Sironaštvo ne pogađa sve regione podjednako. Istraživanja pokazuju dramatične razlike u stopama rizika od sironaštva između različitih delova zemlje. Iskorakom iz Beograda gde je u riziku samo 8,7 odsto građana, procenat se značajno povećava – u Vojvodini 21 odsto, Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 23, a Južnoj i Istočnoj Srbiji čak 27,7 odsto. Ove brojke otkrivaju duboke regionalne podeljenosti koje zahtevaju specifične pristupe rešavanju.
Rešenje za ovaj problem leži u strateškom investiranju u obrazovanje i zapošljavanje u ruralnim područjima. Razvoj infrastrukture, podsticanje preduzetništva i poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju mogu značajno doprineti smanjenju regionalnih nejednakosti. Kroz programe ekonomskog razvoja i obrazovnih inicijativa, moguće je stvoriti uslove za održivi razvoj svih regiona.
Evropska unija kao strateški partner
“Od 2014. EU je uložila više od 91 milion evra u jačanje sistema socijalne zaštite, obrazovanja i u zapošljavanje, sa posebnim fokusom na marginalizovane grupe. Planom rasta za Zapadni Balkan Srbiji je omogućen pristup sredstvima u iznosu od 1,6 milijardi evra za ključne reforme, a za poseban program za zapošljavanje i socijalno uključivanje izdvojiće se 27 miliona evra za period od 2024. do 2027. godine”, objasnila je Plamena Halacheva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji.
Ova finansijska podrška predstavlja značajnu priliku za Srbiju da unapredi svoje sisteme socijalne zaštite i stvori uslove za inkluzivniji društveni razvoj. Investicije u obuke i programe zapošljavanja posebno su važne za ranjive grupe koje se suočavaju sa dodatnim preprekama na tržištu rada.
Položaj žena u riziku od siromaštva
Gotovo 75 odsto onih koji obavljaju neplaćene poslove u kući su žene. Ova statistika otkriva duboko ukorenjene rodne nejednakosti koje doprinose većem riziku od sironaštva među ženama. Žene sa 25 odsto prednjače i u populaciji najstarijih sugrađana koji su u riziku od sironaštva, što ukazuje na potrebu za specifičnim politikama usmerenim ka ovoj grupi.
“Ekonomskim učešćem žena i ulaganjem u zdravo i aktivno starenje, pored toga što jačamo porodice – mi suštinski smanjujemo sironaštvo i ulažemo u otpornu budućnost za sve generacije u Srbiji”, istakla je Borka Jeremić, šefica Populacionog fonda UN za Srbiju. Ova izjava naglašava važnost rodno osetljivih pristupa u borbi protiv sironaštva.
Zdravstveni aspekti siromaštva u Srbiji
Sironaštvo je usko povezano i sa zdravstvenim izazovima. Čak i uz nesporna poboljšanja u zaštiti, više od jedne trećine zdravstvenih rashoda građani pokrivaju iz sopstvenog džepa. Ova činjenica otkriva dodatno opterećenje za porodice koje se već bore sa ekonomskim teškoćama. Nedostatak pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti može dovesti do začaranog kruga gde zdravstveni problemi dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju.
Poboljšanje pristupa zdravstvenoj zaštiti i smanjenje out-of-pocket troškova predstavljaju ključne korake u borbi protiv sironaštva. Investicije u preventivnu zdravstvenu zaštitu i programe zdravstvenog osvešćivanja mogu značajno doprineti smanjenju zdravstvenih nejednakosti.
Strategije za ublažavanje teškoća
“Dobro osmišljena i kontinuirana socijalna ulaganja ne samo da ublažavaju teškoće, već i osposobljavaju ljude, grade otpornost i pokreću dugoročni rast”, istakla je Dejana Kostadinova, direktorka Unicefa u Srbiji. Ova perspektiva naglašava važnost investicija koje ne samo da rešavaju trenutne probleme već i grade kapacitete za budućnost.
Kĺjučnu ulogu svakako ima država. U budžetu se povećavaju sredstva za socijalne programe, zdravstvo i obrazovanje. Ove investicije predstavljaju osnovu za izgradnju sistema socijalne zaštite koji će efikasnije reagovati na potrebe ranjivih grupa.
Inovativni programi za mlade
Među najnovijim programima je Garancija za mlade, koja se u saradnji sa Evropskom unijom sprovodi kao pilot projekat u Kruševcu, Nišu i Sremskoj Mitrovici, obuhvatajući 20 lokalnih samouprava, a usmeren je na rešavanje pitanja zapošljavanja i socijalne uključenosti. Ovaj program predstavlja inovativan pristup koji kombinuje mere aktivne politike zapošljavanja sa podrškom za socijalno uključivanje.
Program Garancije za mlade pokazuje važnost ciljanih intervencija koje se fokusiraju na specifične grupe sa povećanim rizikom od socijalne isključenosti. Kroz kombinaciju obuka, savetodavnih usluga i podrške u zapošljavanju, ovaj program stvara uslove za mlade ljude da ostvare svoj potencijal i aktivno učestvuju u društvenom i ekonomskom životu.
Budući izazovi i perspektive
Borba protiv sironaštva zahteva kontinuirane napore i prilagodavanje novim izazovima. Digitalna transformacija, klimatske promene i demografski trendovi nameću potrebu za inovativnim pristupima koji će odgovoriti na promenjene uslove. Investicije u digitalne veštine, zelenu ekonomiju i programe aktivnog starenja predstavljaju ključne elemente strategije za smanjenje sironaštva u budućnosti.
Kroz saradnju sa međunarodnim partnerima, implementaciju evropskih standarda i razvoj domaćih kapaciteta, Srbija ima priliku da značajno unapredi svoje sisteme socijalne zaštite i stvori uslove za inkluzivniji društveni razvoj. Kontinuirano praćenje i evaluacija postojećih programa omogućiće prilagodavanje strategija prema potrebama građana i efikasnije korišćenje raspoloživih resursa.