Demografska kriza u Srbiji: Analiza uzroka i budućih implikacija
U periodu između januara i avgusta 2025. godine rođeno je manje beba nego u istom periodu prošle godine, kada je natalitet u Srbiji bio rekordno nizak. Ovaj alarmantni podatak otkriva duboke strukturne probleme koji ugrožavaju budućnost naše zemlje. Ako se negativan trend prirodnog priraštaja nastavi, 2025. godina će demografski biti najgora godina u novijoj istoriji Srbije, što predstavlja ozbiljnu društvenu i ekonomsku pretnju.
Istorijski kontekst demografskog pada
Tokom 50-ih godina 20. veka rađalo se više od 150.000 beba godišnje, dok je prošle godine u Srbiji rođeno jedva 60.000 beba. Ovaj dramatičan pad od preko 60% tokom poslednjih sedam decenija predstavlja jedan od najvećih demografskih kolapsa u Evropi. Gordana Bjelobrk, šef odseka za demografiju i statistiku zdravstva Republikkog zavoda za statistiku, objašnjava da se period posle Drugog svetskog rata zove bejbi bum i da je to “kompenzacioni period na ratna dešavanja” u celom svetu. Ovaj fenomen je trajao do sredine 60-ih godina 20. veka, nakon čega se beleži konstantni pad nataliteta.
Promena reproduktivnog ponašanja
Današnji podaci pokazuju podatke za budući period, odnosno, koliko se smanjila osnova za rađanje u reproduktivnom periodu čoveka. Došlo je do promene reproduktivnog ponašanja. Žene su rađale sve manje dece, prosečno oko jednog i po deteta. Nijedna generacija od 60-ih godina nije obezbedila proširenu produkciju (više od dve bebe po porodici). Ova promena ima duboke implikacije za budućnost srpskog društva i ekonomije, posebno kada se uzme u obzir ekonomski aspekt ovog problema.
Starenje stanovništva kao dodatni faktor
Nikada nismo imali starije stanovništvo, objašnjava Bjelobrk drugu stranu činjenice da u Srbiji nikada manje novorođenih. Nikada veći udeo stanovništva Srbije onih sa 65 i više nego danas. Imamo stanovnika kao početkom 60-ih, ali tada smo bili prosečne starosti 32 godine, a danas smo 44 godine. Ovo starenje stanovništva predstavlja ozbiljan izazov za zdravstveni sistem i penzioni fond.
Promena u strukturi ženskog stanovništva
Bilo je 2.000.000 žena u fertilnom periodu, dok je danas u tom razdobu 1.400.000 žena. Sve je to uticalo da je danas bude manje dece što je buduća osnova za naredni period. To znači da je sredinom 60-ih godina stvorena osnova da 70-ak hiljada žena uđe u fertilni period u jednom trenutku, a da je danas prema današnjim podacima, stvorena osnova za 30-ak hiljada žena da kasnije budu potencijalne majke.
Sociološki aspekti demografskog pada
Psihoterapeut Martina Kvrantan Šmitran objašnjava da je kolektivna solidarnost pokazana i između 2001. i 2004. godine posle ratova i sankcija tokom 90-ih godina u želji da se društvo regeneriše. Danas živimo u sigurnijim vremenima nego što smo nekada živeli, međutim iznutra ne postoji sigurnost, kaže Šmitran precizirajući da govori o milenijalcima i generaciji Z. Ova promena u kulturnim vrednostima ima duboke implikacije za reproduktivno ponašanje.
Narcisoidna kultura i individualizam
Objašnjava da je kultura danas sasvim drugačija jer su te generacije rođene u digitalno vreme. Dok su ranije oslonci bili porodica, religija, tradicija i jasno definisane uloge, danas oni (milenijalci i generacija Z) moraju više da razmišljaju o individualizmu. Istaknuta je narcisistička kultura gde pojedinci moraju da se ostvare lično pre nego što razmišljaju o osnivanju porodice.
Ekonomski faktori i reproduktivno ponašanje
Iz terapijske prakse, dolazi period u kojem ljudi imaju problema sa začećem jer su stariji od 40 godina i tada je malo teže. Definitivno se broj dece neće povećati, ali neće ni svet biti isti. Ekonomska nesigurnost, visoka stopa nezaposlenosti mladih i nedostatak pristupačnog stanovanja dodatno doprinose odlaganju osnivanja porodice.
Projekcije za 2052. godinu
Gordana Bjelobrk objašnjava da su izrađene projekcije za 2052. godinu. Prema pretpostavkama o kretanju nataliteta, mortaliteta i migracija, negde oko 5,2 miliona stanovnika ćemo imati, ako ne bude nekih značajnijih vanrednih okolnosti na globalnom nivou. Ova projekcija predstavlja ozbiljno upozorenje za budućnost srpskog društva i zahteva hitne mere na svim nivolima društva.
Demografska tabela: Komparativni pregled
Period | Broj rođenih godišnje | Prosečna starost stanovništva | Broj žena u fertilnom periodu |
---|---|---|---|
1950-ih | 150.000+ | 32 godine | 2.000.000 |
2024. godina | 60.000 | 44 godine | 1.400.000 |
Projekcija 2052. | Nepoznato | Preko 50 godina | Manje od 1.000.000 |
Implikacije za budućnost Srbije
Ovaj demografski trend ima ozbiljne implikacije za budućnost Srbije. Smanjenje broja stanovnika će uticati na radnu snagu, ekonomski rast, penzioni sistem i opštu društvenu dinamiku. Bez adekvatnih mera, Srbija se suočava sa ozbiljnim izazovima u održavanju postojećih društvenih sistema i obezbeđivanju prosperitetne budućnosti za svoje građane.