Energetska efikasnost domaćinstava u fokusu: Kako izabrati optimalan način grejanja
Prema najnovijoj analizi Agencije za energetiku Srbije (AERS), prosečno izolovani stambeni prostor od 60 kvadratnih metara zahteva oko 9.000 kWh energije tokom grejne sezone. Ova brojka predstavlja ključan pokazatelj za sve domaćinstva koje planiraju svoje budžete za narednu grejnu sezonu 2025/2026. Analiza je posebno značajna u kontekstu trenutnih energetskih kriza i fluktuacija cena energenata širom Evrope.
Specifično, analiza pokazuje da je prosečna procenjena potrošnja za grejanje u Srbiji oko 150 kWh po kvadratnom metru godišnje. Ovaj podatak služi kao osnova za sve dalje proračune i poređenja različitih načina grejanja. Kroz detaljnu analizu svakog energenta, možemo bolje razumeti ekonomske implikacije izbora grejnog sistema za prosečno domaćinstvo.
Drvo kao tradicionalni i najekonomičniji izbor
Prema podacima AERS, domaćinstva koja se greju koristeći drvo u područjima Srbije gde se ono može nabaviti po nižim cenama (na primer 6.430 dinara po m³) i koja poseduju novije peći sa efikasnošću od 65%, imaće troškove od samo 53.000 dinara tokom cele grejne sezone. Ova cifra čini drvo najisplativijim izborom za grejanje u narednoj sezoni.
Međutim, važno je napomenuti da efikasnost peći igra ključnu ulogu u konačnim troškovima. Domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo (sa cenom od 9.000 dinara po m³) i imaju peći niže efikasnosti, suočiće se sa troškovima od 87.500 dinara. Ovaj podatak jasno ukazuje na važnost investicija u modernije i efikasnije grejne sisteme.
Prirodni gas: Stabilna alternativa sa umerenim troškovima
Troškovi grejanja koristeći prirodni gas ove grejne sezone ostaju isti kao i prethodne, iznoseći 59.500 dinara. Ovo predstavlja samo 6.500 dinara više u odnosu na najpovoljnije grejanje koristeći drvo. Stabilnost cena prirodnog gasa čini ga atraktivnom opcijom za domaćinstva koja preferiraju konvencionalnije načine grejanja.
Prema analizi ekonomskih trendova, prirodni gas ostaje relativno stabilan energent na domaćem tržištu, što ga čini predvidljivim izborom za planiranje budžeta. Međutim, važno je uzeti u obzir i investicione troškove povezane sa instalacijom gasnih sistema grejanja.
Pelet: Rastuća popularnost sa umerenim porastom cena
Domaćinstva koja koriste pelet, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo, imaće troškove od 76.000 dinara. U poređenju sa prethodnom grejnom sezonom, ovo predstavlja porast od 17%. Pelet se nameće kao moderan i ekološki prihvatljiv izbor, posebno u urbanim sredinama.
Rast popularnosti peleta direktno je povezan sa razvojem industrije obnovljivih izvora energije u Srbiji. Iako troškovi rastu, pelet i dalje predstavlja konkurentnu alternativu tradicionalnim načinima grejanja.
Vrsta grejanja | Troškovi 2025/2026 | Promena u odnosu na prethodnu sezonu |
---|---|---|
Drvo (povoljnije) | 53.000 din | +2% |
Prirodni gas | 59.500 din | 0% |
Pelet | 76.000 din | +17% |
Ugalj | 77.700 din | 0% |
Električna energija (noćna tarifa) | 102.700 din | +25% |
Propan-butan gas | 172.000 din | +4% |
Ugalj: Tradicija sa stabilnim cenama
Troškovi grejanja na ugalj će iznositi 77.700 dinara i ostali su na nivou troškova iz prethodne godine. Iako ugalj predstavlja tradicionalni način grejanja u mnogim delovima Srbije, sve strožiji ekološki propisi i svest o zaštiti životne sredine utiču na njegovu dugoročnu održivost.
U kontekstu zaštite prirode i životne sredine, mnoga domaćinstva razmatraju prelazak na čistije izvore energije. Međutim, ekonomska pristupačnost uglja i dalje ga čini popularnim izborom, posebno u ruralnim područjima.
Električna energija: Najskuplja opcija sa značajnim porastom
Troškovi grejanja električnom energijom su u odnosu na prethodnu godinu uvećani za oko 25%. Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 102.700 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija.
Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za oko 40%, tako da oni iznose 142.000 dinara. Domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje moraju izdvojiti preko 250.000 dinara za električnu energiju.
Propan-butan gas: Visoki troškovi uz umeren rast
Domaćinstva koja koriste propan-butan gas moraju izdvojiti oko 172.000 dinara što je za oko četiri odsto više nego prethodne godine. Ova vrsta grejanja ostaje jedna od najskupljih opcija, što je posebno izraženo u regionima gde nema pristupa prirodnom gasu.
Rast cena propan-butan gasa direktno je povezan sa fluktuacijama na svetskom tržištu nafte i gasa, što ga čini manje predvidljivim izborom za dugoročno planiranje.
Investicioni i održavajući troškovi: Zaboravljena komponenta
Važno je naglasiti da navedeni iznosi obuhvataju samo troškove nabavke energije, odnosno goriva, a ne obuhvataju investicione troškove (na primer nabavku peći i ugradnju instalacija centralnog grejanja) i troškove periodičnih pregleda i održavanja.
Ovi dodatni troškovi mogu značajno uticati na ukupnu isplativost određenog grejnog sistema tokom njegovog životnog veka. Domaćinstva treba da razmotre sve aspekte pri donošenju odluke o izboru načina grejanja.
Regionalne specifičnosti i dostupnost energenata
Analiza jasno pokazuje da cene i dostupnost pojedinih energenata variraju zavisno od regiona u Srbiji. Dok su neki energenti dostupniji i jeftiniji u određenim područjima, drugi mogu biti skuplji ili teže dostupni.
Ova regionalna specifičnost nameće potrebu za individualnim pristupom svakom domaćinstvu pri donošenju odluke o načinu grejanja, uzimajući u obzir lokalne uslove i mogućnosti.